“Bio sam zapovjednik u dva rata, mogu reći da nitko ne zna cijenu sukoba i ne želi njegov kraj više od onih koji su u njega uključeni. Ključno je okončati rat kroz trajno rješenje na pravedan i razuman način”, izjavio je za Corriere della Sera general David Petraeus, bivši zapovjednik multinacionalnih snaga u Iraku i Afganistanu i bivši direktor CIA-e.
David Petraeus je danas u privatnom biznisu kao partner u investicijskom fondu KKR, vrijednom 750 milijardi dolara, gdje je predsjednik KKR Global Institute i KKR Middle East. Istodobno je aktivan kao analitičar i govornik na međunarodnim sigurnosnim forumima. Na novinarski upit hoće li biti mira u Ukrajini u skorašnje vrijeme, ne nudi konkretan odgovor.
“Teško je reći jer postoje stvari koje ne znamo, a mnogo toga ovisi o spremnosti Rusije na ustupke. Znamo da je smanjen broj točaka američkog plana s 28 na 19 i da postoje neka pitanja koja predsjednici Donald Trump i Volodimir Zelenski moraju riješiti”, rekao je napominjući da ne znamo što su Rusi spremni prihvatiti.
Podsjeća da su zahtjevi Moskve do sada bili maksimalistički: Prvo, traže nove izbore na kojima bi Zelenskog na čelu Ukrajine zamijenio proruski političar; drugo, traže snažnu demilitarizaciju Ukrajine.
Treći element je da Ukrajina Rusiji ustupi teritorije u jugoistočnom dijelu koje Rusija ne samo da ne kontrolira, već im se još nije ni približila, uključujući utvrđene gradove koji su izuzetno dobro branjeni i vrlo ih je teško osvojiti, s obzirom na nevjerojatan broj ruskih žrtava u bitkama za okupaciju mjesta poput Pokrovska i postizanju skromnih strateških rezultata u dvije godine, napominje Petraeus.
Jedna od točki prijepora između Putina i Zelenskog vjerojatno će biti ustupanje neosvojenih teritorija. Kako napominje Petraeus, postavlja se pitanje kakva se čvrsta obećanja daju Ukrajini kako bi se osiguralo odvraćanje od buduće ruske agresije i kazna za Rusiju ako opet napadne.
Kako Zapad može pomoći Ukrajini?
Bivši šef CIA-e smatra da bi Zapad s dva prijedloga morao pomoći Kijevu da ojača na prvim crtama bojišnice i u obrani zračnog prostora.
U prvom prijedlogu govori o korištenju zamrznutih ruskih sredstava u europskim bankama, u vrijednosti od oko 200-250 milijardi dolara, o kojemu Bruxelles raspravlja.
“Novac bi se mogao dati Ukrajini za kupnju sustava naoružanja i streljiva koje ne mogu sami proizvesti, ali i za udvostručavanje proizvodnje dronova s 3,5 milijuna na 7 milijuna godišnje”, ističe Petraeus. Dodaje kako bi tim novcem Ukrajina na dvije do tri godine mogla riješiti vlastite ekonomske probleme.
Drugi prijedlog je potkopavanje ruske ekonomije novim sankcijama. Napominje da je EU upravo odobrio 19. krug sankcija te podsjeća na oštre sankcije SAD-a naftnim gigantima Lukoilu i Rosnjeftu te desecima drugih subjekata.
Ruska ekonomija
“Rusko gospodarstvo je krhkije nego što bi se moglo pomisliti: nacionalni fond bogatstva će sljedeće godine ostati bez novca, jer je preusmjeren u vojnu industriju. Moramo ciljati one poslovne subjekte koji podržavaju rusko ratno gospodarstvo, kupujući naftu i plin te čipove, motore i magnete. Većina ih je u Kini”, rekao je.
Prema njegovim riječima, Putin bi bio prisiljen okončati rat ako bi Europa realizirala provedbu ova dva aduta.
“Svake noći, čak i dok Rusija nanosi ogromnu štetu u zračnim napadima, Ukrajina gađa ruske rafinerije i skladišta goriva: pogodila ih je 30 posto, a prema nekim procjenama 50 posto.
Kijev je dodao rakete Flamingo u svoj arsenal, s puno većim dometom od Tomahawka i većim bojevim glavama: samo trebaju povećati proizvodnju. Zamrznuta imovina bi pomogla u tome”, dodao je.
Članak 5 NATO-a
Osvrnuo se i na moguću aktivaciju članka 5, temelja kolektivne obrane NATO-a, koji kaže da je oružani napad na jednu državu članicu napad na sve. Na pitanje bi li jamstvo Europe slično članku 5 bilo dovoljna sigurnosna garancija Kijevu, odgovara oprezno.
“Ovisi o tome koliko je odgovor sličan članku 5. Napad na jednog je napad na sve, ali neće svi odgovoriti na isti način. Ja bih se zalagao za nešto konkretnije. Mislim da je najbolja metoda odvraćanja osigurati veću količinu oružja, streljiva i tehničkih kapaciteta koje Ukrajina još nema, osobito protuzračnu obranu i balističke projektile. Europske kopnene snage imale bi smisla samo na prvim crtama, koje bi prolijevale krv uz Ukrajince”, istaknuo je.
General Petraeus uvjeren je kako Rusija nije blizu tome da osvoji cijeli Donbas, iako Moskva uvjerava da jeste.
“Rusi se nisu približili ‘pojasu utvrda’. U nekim područjima su tek na granici, a da bi došli tamo, borili su se dvije godine i pretrpjeli gubitke koje čak ni ja – kao zapovjednik u dva rata i general u pet zapovjedništava, a gotovo svake večeri pisao sam pisma sućuti američkim majkama i očevima – ne mogu shvatiti”, zaključuje Petraeus.
M. Marković/Foto: Robert D. Ward/ US Army
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić potvrdio je u…
Premijer Andrej Plenković boravit će potkraj tjedna u službenom posjetu Vatikanu, čiji će vrhunac biti…
Možda jest slučajnost, a možda i nije? Činjenica je da si Vučić takvom obratu može…
Komentiraj