Dan kad je Zagreb plakao! Zna li Tomašević tko je Luka Skračić?

U povodu 31. obljetnice raketiranja Zagreba u subotu su položeni vijenci i zapaljene svijeće za civilne žrtve napada u kojem je poginulo sedam i ranjeno više od 200 građana. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da je riječ o jednoj od najmračnijih epizoda u povijesti grada.

Drugog i trećeg dana operacije Bljesak, 2. i 3. svibnja 1995. godine srpske pobunjeničke snage su s raketnim sustavom Orkan s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, napali samo središte Zagreba, Jastrebarsko, Karlovac i Sisak. Njihove mete su bila civilna odredišta.

Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan nakon i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskoga narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar, na središte grada, Akademiju dramskih umjetnosti te zračnu luku Pleso.

U zagrebu je ubijeno je sedam, ozlijeđeno 218 osoba, a od toga 98 zadobilo teške tjelesne povrede.

Na križanju Draškovićeve i Vlaške 2. svibnja 1995. godine poginule su Ana Mutevelić i Ivanka Kovač, a Damir Dračić i Stjepan Krhen poginuli su u Vlaškoj kod broja 4. Ivan Brodar podlegao je ozljedama 3. lipnja u Klinici za traumatologiju.

Dan poslije poginuo je Ivan Markulin, a ranjeni Luka Skračić umro je 6. lipnja 1995. godine.

Drugog dana raketiranja projektil Orkan pao na Akademiju dramskih umjetnosti, probio krov i uletio u kabinet dekana Akademije, profesora Enesa Midžića, i tamo se rasprsnuo.

Profesor Midžić i još jedan muškarac su pukim čudom preživjeli.

Ranjeni su tajnica Akademije Zora Bukovec i docent Damir Munitić te studenti Kristijan Milić, Suzana Čurić, Robert Roklicer, Mirko Pivčević te Luka Skračić.

Luka Skračić (20) je došao na fakultet  prezentirati svoj rad “Autobiografija”, a u trenutku napada bio je na Mažuranićevom trgu ispred Akademije. Zadobio je tešku povredu glave i odmah je prevezen u Traumatološku bolnicu. Bio je u komi, a 6. lipnja je podlegao je od posljedica ranjavanja.

 

Taj dan 3. svibnja 1995.  pogođen je i balet Hrvatskog narodnog kazališta. U trenutku granatiranja u baletnoj dvorani HNK-a a Mažuranićevu trgu, održavao se redovni pokus međunarodnog baletnog projekta pod naslovom Donauballet. 

Komemoracija u Zagrebu

Komemoracija poginulima održana na Trg svibanjskih žrtava 1995., gdje su počast odali i predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić te predstavnici udruga i obitelji stradalih.

“Jučer je obilježena obljetnica akcije ‘Bljesak’, a danas obilježavamo obljetnicu jedne od najmračnijih epizoda iz suvremene povijesti Zagreba”, rekao je Tomašević.

Teže ili lakše ranjeno je sedamnaest baletnih umjetnika: Almira Osmanović, Božica Lisak, Mateja Pučko Petković, Mirna Sporiš, Edina Pličanić, Barbara Novković Novak, Lovorka Puk Tomić, Deana Gobac, Valentina Kržić, Mark Boldin, Viorel Dascalu, Andrej Barbanov, Darko Brkljačić, Dubravko Kolšek, Nicolae Vasc, Danut Dascalu i gost koreograf Krzysztof Pastor.

Tom prilikom poginuli su građani Zagreba, a više od 200 ih je ranjeno, dodao je. “Ovdje na Trgu svibanjskih žrtava se sjećamo te tragične epizode”, poručio je.

Istaknuo je da imena poginulih i ranjenih trebaju trajno podsjećati na ratne strahote kako se one više nikada ne bi ponovile, te je zahvalio udrugama civilnih stradalnika i braniteljima, kao i obiteljima žrtava koje svake godine sudjeluju u komemoraciji.

Predstavnica udruge civilnih stradalnika Biserka Marchioli, koja je i sama bila ranjena u napadu, kazala je da su prizori iz tih dana bili teški i potresni.

“Mislim da svi znate što se dogodilo tih dana, koliko je ranjenih, koliko je poginulih. Situacija je bila jako ružna. Sve je bilo puno krvi i bilo je strašno. Na žalost, iz toga mnogi nisu ništa naučili. Nama je žao što se moramo ovako sastajati, ali to je jedino što nam je preostalo”, rekla je.

Zagreb je 2. i 3. svibnja 1995. raketiran kao odmazda za Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak, kada su pobunjeni Srbi napali grad raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem.

Tijekom napada gađani su civilni ciljevi, među ostalim Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija dramske umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu te dom za starije osobe i školske ustanove. U napadu je poginulo sedam civila, a ranjeno više od 200 ljudi.

Napad je naredio vođa pobunjenih Srba Milan Martić, kojeg je Haški sud osudio na 35 godina zatvora zbog ratnih zločina, uključujući i raketiranje Zagreba.

Memorijalni centar raketiranja Zagreba

Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995. otvoren je 2. svibnja 2013. u centru grada ( Petrićeva 4/I) na 18. obljetnicu raketiranja grada, u spomen na sve poginule i ranjene tijekom velikosrpskog napada na središte grada i civilno stanovništvo Zagreba. Centar prikazuje bombardiranje Banskih dvora 1991. i raketiranje Zagreba 1995.

Bombardiranje Banskih dvora 1991. bio je pokušaj atentata na hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i tadašnje političko vodstvo.

Drugi raketni napad, 2. i 3. svibnja 1995. godine, bio je napad odmazde. Jedini put kada su tijekom rata korištene kasetne bombe. Bila je to serija od dva raketna napada usmjerena posebno protiv civila.

Napad se dogodio nakon uspješne hrvatske vojne operacije Bljesak. Kako bi se spriječilo napredovanje Hrvatske vojske.

Stalna izložba Memorijalnog centra prikazuje dokumentarne filmove, novinske članke i artefakte spašene nakon napada. Moći ćete vidjeti dijelove raketa koji su padali na Dječju bolnicu, Hrvatsko narodno kazalište i druge civilne ustanove u Zagrebu.

M. Marković/Hina/Foto: Facebook/Moj Zagreb