U HND-u je održan skupu pod naslovom ”HRT kakav trebamo (a kakav imamo)” na kojem je kao gost govorio i Denis Latin, urednik u Informativnom programu HRT-a. Latin je ustvrdio da je HRT i dalje najgledanija televizija te odbacio tvrdnje o cenzuri.
“Podaci o gledanosti potvrđuju da je HRT gledaniji nego ikada. HRT je 2012., 2013. i 2014, a poglavito Informativni program, bio na dnu po gledanosti i povjernju gledatelja.
U posljednje tri četiri godine, pogotovo u korona krizi i u vrijeme potresa u Zagrebu i na Banovini, HRT-ova gledanost, relevantnost i povjerenja javnosti su na izuzetno visokoj razini. Pripremio sam posljednje istraživanje koje govori da je Dnevnik HRT redovito najgledaniji u odnosu na druge komercijalne televizije.
Što se tiče cenzure iz svog iskustva u proteklih sedam godina mogu reći da cenzure nema. Posao radim potpuno samostalno, niti sam koga cenzurirao niti je mene tko cenzurirao”, kazao je Denis Latin i spomenuo da je više puta poželio cenzurirati predsjednika Zoran Milanovića:
“Naš najveći problem je kako se nositi s vijestima kojih je sve više, koji stižu svake minute. Mi objavljujemo sve korupcijske afere, ništa se ne prešućuje, a ono što je važno da u našem programu nema govora mržnje, osim u istupima predsjednika Republike kada govori o odnosima prema ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini. Tu sam bio puna puta u situaciji da sam htio, ali nisam smio, prekinuti obraćanje predsjednika Milanovića”, kazao je Latin.
Na kraju pitao Maju Sever:
“Mi na HRT-u znamo da je Maja Sever i njene kolege 2012. sudjelovala u izradi Zakona koji danas imamo i o kojem ovdje razgovaramo, a po kojem je ravnatelj HRT-a državni dužnosnik, dakle predstavnik vladajuće koalicije. Zašto ste ste odlučili za takav zakon”, pitao je Latin.
Maja Sever je uzvratila da nije sudjelovala u izradi Zakona.
M.M. /Foto: Facebook
Ured predsjednika i službeno je priopćio da je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade. (više…)
Pod egidom afirmacije manjinskih srpskih prava, koristili svaku priliku da bi vrijeđali nacionalne osjećaje hrvatskog…
Smrt od kardiovaskularnih bolesti skočila je globalno s 12,1 milijuna iz 1990. godine na 20,5…
Komentiraj