Više od dva desetljeća nakon emitiranja emisije Latinica iz 2004. godine, u javnom prostoru ponovno se pojavljuju fotomontaže nastale prije 20-ak godina da bi se ocrnio glazbenik Marko Perković Thompson.
Riječ je o vizualnim materijalima koji su tada korišteni u emisiji autora i voditelja Denisa Latina, a koji su u današnjim raspravama ponovno aktivirani na društvenim mrežama i u političkim polemikama. Da bolest bude veća, montiranu sliku dijele ljevičari u Hrvatskom saboru, piše CroPortal, čiji je glavni urednik odlično upućen u karijeru Marka Perkovića Thompsona.
U spornoj epizodi „Latinice“ prikazani su arhivski kadrovi zločina ustaškog režima, uz vizualne montaže koje su, prema tadašnjem konceptu emisije, povezivane s likom i javnim djelovanjem glazbenika Marka Perkovića Thompsona.
Među njima su bile i fotomontaže u kojima se Thompson dovodio u kontekst s ustaškim dužnosnicima poput Ante Pavelića
i Jure Francetića, kao i kadrovi u kojima je pjevač montiran uz prizore ratnih stradanja u Drugom svjetskom ratu.Takav urednički pristup izazvao je snažne reakcije već u vrijeme emitiranja. Kritičari su tvrdili da je riječ o manipulativnom vizualnom jeziku koji sugerira krivnju ili ideološku povezanost bez čvrstih dokaza, dok su autori emisije inzistirali na pravu na autorsku interpretaciju i satirično-kritički okvir.
Danas, dvadeset i nešto godina poslije, iste se fotomontaže opet pojavljuju u javnom prostoru, najčešće izvan izvornog konteksta i bez jasne naznake njihova porijekla.
Iz izvora bliskih Thompsonu navodi se kako je riječ o materijalima emitiranim u emisiji “Latinica” s ciljem da se pjevača prikaže kao simpatizera fašizma. Ti izvori ističu da se ne radi o autentičnim fotografijama, nego o urednički konstruiranim montažama bolesnih umova. Fotografija nije nastala u produkciji emisije, riječ je o materijalu koji je nastao godinama ranije, a koji je naknadno korišten i u emisiji Latinica
Ponavljanje istih vizualnih narativa otvara pitanje granica medijske i političke odgovornosti, ali i učinkovitosti takvih metoda u suvremenom informativnom okruženju.
Dok jedni smatraju da se radi o legitimnom podsjećanju na kontroverze iz prošlosti te satiri, drugi upozoravaju da recikliranje starih montaža bez konteksta pridonosi polarizaciji i dezinformiranju javnosti.
Jedno je, međutim, neupitno: povratak fotomontaža pokazuje da medijski sadržaji, i desetljećima kasnije, mogu imati snažan politički i društveni odjek.
Upravo zato, upozoravaju medijski analitičari, nužno je jasno označavati izvor, vrijeme i svrhu takvih materijala kako bi javna rasprava počivala na provjerljivim činjenicama, a ne na vizualnim sugestijama izvučenima iz konteksta.
M. M./ Foto: hrt
Američki predsjednik Donald Trump podijelio je svoja razmišljanja o ratu za koji je prvotno smatrao…
Ova jednadžba izazvala je pomutnju na društvenim mrežama jer mnogi nisu bili sigurni koje je…
Alija Sirotanović, legendarni rudar iz Breze u Bosni i Hercegovini, jedan je od najpoznatijih simbola…
Komentiraj