Grlić Radman položio vijence u Morinju uz prosvjed prosrpskih stranaka

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović položili su u subotu vijence i zapalili svijeće ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, dok je istodobno manja skupina mještana mirno prosvjedovala tvrdeći da natpis na ploči ne odražava istinu.

Na ploči se, između ostalog, spominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, te piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”

Nakon što je položio vijenac, Grlić Radman je rekao da se danas prisjećaju stradalnika logora u Morinju, te da je današnji događaj zalog stabilnih odnosa dviju susjednih zemalja.

“Ovdje dolazim već četvrtu godinu i ono što je dobro jest da svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima. Pokazujemo da nismo zaboravili stradalnike logora Morinj. Također, nismo zaboravili ni tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine bez ikakvog razloga, bez ikakva povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene”, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da su u delegaciji bila i trojica bivših logoraša čije je ispovijesti slušao večer ranije u Dubrovniku, prilikom susreta s predstavnicima Udruge logoraša.

“Kultura sjećanja važna je ne samo za Hrvatsku i žrtve, nego i za Crnu Goru, važna je za sve nas kako bismo njegovali to sjećanje i kako bi nove generacije koje dolaze spoznale sve te mračne trenutke zajedničke povijesti i onoga što se dogodilo”, rekao je Grlić Radman.

Ibrahimović: “Kultura sjećanja važna je i za Crnu Goru”

Njegov crnogorski kolega Ibrahimović izjavio je da je Crna Gora posvećena očuvanju dobrosusjedskih odnosa, posebno s Republikom Hrvatskom.

“Crna Gora kao demokratska država ne smije dopustiti da se zaboravi logor Morinj i sva ona zla koja su se u njemu dogodila. Moramo shvatiti da su ideologije 90-ih, te mračne ideologije, ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo kao društvo spremni, i danas, prepoznati sve ono što je bilo loše, ali, zagledani u budućnost, nastaviti dobru prijateljsku bilateralnu suradnju s našom prijateljskom državom Hrvatskom”, rekao je Ibrahimović.

Crnogorski šef diplomacije istaknuo je da je važno upravo iz Morinja poručiti da svi oni – inspiratori i počinitelji zločina – moraju biti privedeni pravdi.

“Ali isto tako moramo biti svjesni da te mračne ideologije nisu poražene do kraja. Nažalost, i danas imamo i u Crnoj Gori i u okruženju one koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovjećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja i razumije da kroz nju pokazujemo pijetet prema svim stradalima, ali i solidarnost s njihovim obiteljima”, rekao je Ibrahimović.

Crna Gora i Hrvatska započele su krajem siječnja bilateralne konzultacije radi prevladavanja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima s EU-om. Grlić Radman je priopćio da je postignut napredak u dijelu otvorenih pitanja, prije svega o odšteti za zatočenike logora Morinj, ali je naglasio i da za Hrvatsku nije prihvatljivo da se gradski bazen u Kotoru zove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem poznatom vaterpolistu za kojeg Zagreb tvrdi da je bio čuvar u logoru Morinj.

“Neprihvatljivo je da jedna javna ustanova, poput bazena, nosi ime po zapovjedniku straže. Sinoć su mi predstavnici udruge dubrovačkih logoraša govorili kako je upravo taj čovjek, po kojem bazen nosi ime, bio jedan od onih koji su zlostavljali logoraše”, rekao je Grlić Radman.

U nekadašnjem logoru Morinj, u nečovječnim uvjetima, bile su zatvoreno 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatočenika. Za taj ratni zločin u sudskom postupku osuđene su četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora.

Brod Jadran i oteta imovina Hrvata

Crnogorski mediji ranije su objavili da su dvije države blizu dogovora da se pitanje vlasništva nad brodom Jadran riješi dogovorom Zagreba i Podgorice ili međunarodnom arbitražom. Otvoreno ostaje i pitanje granice na moru između susjeda, dok slučaj “Lora”, u kojem je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, navodno neće biti uključen u ovaj djelomični dogovor dviju država.

Uoči posjeta Grlića Radmana Crnoj Gori, crnogorski predsjednik Jakov Milatović zatražio je da i pitanje Lore bude tretirano međudržavnim sporazumom Crne Gore i Hrvatske.

Šef hrvatske diplomacije tvrdi da se ne mogu izjednačavati slučajevi zatvora u Lori i logora u Morinju, te smatra da je to intencija onih koji pokreću tu temu. Podsjetio je i da su hrvatski pravosudni organi proveli postupak u slučaju Lora te da postoje i pravomoćne presude.

“Čini mi se da se ovdje olako politizira s tim pojmom. U slučaju vojnog zatvora Lora, moram podsjetiti da je to oduvijek bio vojni zatvor u bivšoj Petoj pomorskoj oblasti. Hrvatsko pravosuđe je pokrenulo postupke i istrage, naravno, i donijelo odgovarajuće presude. Tako da svako izjednačavanje logora u Morinju i vojnog zatvora zapravo relativizira i umanjuje žrtve Morinja”, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je da su Crna Gora i Hrvatska nedavno riješile pitanje vlasništva nad Hrvatskim domom Josip Marković u Donjoj Lastvi, ocijenivši to kao dobar znak i početak za rješavanje drugih otvorenih pitanja – poput vlasništva nad brodom Jadran, vojne sukcesije te otete imovine Hrvata Boke kotorske, osobito u Tivtu i Dobroti.

“Postoje presude i one se moraju provesti. Moraju se uknjižiti vlasnici kojima je bila oduzeta imovina i na tome ćemo ustrajati, kako bismo zaštitili vlasništvo jer je ono neotuđivo pravo”, rekao je Grlić Radman.

Prosvjed prosrpske desnice

Tijekom ceremonije polaganja vijenaca, dvadesetak mještana Morinja prosvjedovalo je tvrdeći da crnogorska vlast služi tuđim interesima. Tvrdili su da natpis na ploči u Morinju ne odražava stvarnu istinu događaja te su zatražili njezino uklanjanje.

U izjavama crnogorskim medijima poručili su da će se ponovno okupiti 10. listopada te da će, ako do tada ploča ne bude uklonjena, to učiniti sami.

Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom listopada 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

Hina/Foto: mvep