Engleski jezik zauzima posebno mjesto u Europi. On je lingua franca kontinenta, ključan za obrazovanje, poslovanje, znanost, turizam i međunarodnu komunikaciju. Iako se razina znanja razlikuje od zemlje do zemlje, Europa u cjelini spada među regije s najvišom razinom poznavanja engleskog kao stranog jezika.
Znanje engleskog je u stalnom porastu, osobito među mladima. U mnogim zemljama engleski je obvezan predmet u školama, a digitalni mediji dodatno potiču učenje.
EF indeks znanja engleskog jezika ( EF EPI ) rangira zemlje prema jednakosti vještina engleskog jezika među odraslima koji su polagali EF test . To je proizvod EF Education First , međunarodne obrazovne tvrtke, a zaključke izvodi iz podataka prikupljenih putem testova engleskog jezika dostupnih besplatno na internetu.
Prema izvješću i najnovijem izvješću EF English Proficiency Indexa (EF EPI) za 2025. godinu, Hrvatska je zauzela 2. mjesto među 116 zemalja po znanju engleskog jezika, s ukupnim rezultatom od 617 bodova. Godinu dana ranije bila je peta.
Metodologija
Izdanje EF EPI za 2025. godinu izračunato je korištenjem podataka s testiranja 2,2 milijuna ispitanika iz 2024. godine. Ispitanici su sami odabrani. U ovom izdanju indeksa pojavljuju se 123 zemlje i teritorija. Da bi zemlja bila uključena, morala je imati najmanje 400 ispitanika.
Indeks je online anketa prvi put objavljena 2011. na temelju podataka s testova 1,7 milijuna ispitanika. Ispit se sastojao od čitanja, slušanja, pisanja i govora. Najnovije izdanje objavljeno je u studenom 2025.
Hrvatska u pri vrhu
Podaci iz EF English Proficiency Indexa pokazuju značajne razlike u razini znanja engleskog jezika među europskim državama. Europa u cjelini postiže visoke rezultate, ali se jasno izdvajaju skupine zemalja s vrlo visokim, visokim, srednjim i niskim znanjem engleskog jezika.
Hrvatska je u skupini zemalja s vrlo visokim znanjem engleskog jezika zato što se u njoj poklopilo nekoliko važnih društvenih, obrazovnih i kulturnih čimbenika. Hrvati su na testu osvojili 617 bodova.
Rezultati Hrvata po vještini:
U prvoj skupini nalaze se zemlje koje postižu iznimno visoke rezultate, što ukazuje na široku i kvalitetnu upotrebu engleskog jezika u obrazovanju, poslovanju i svakodnevnom životu. Hrvatska je na drugom mjestu
14. Latvija 598
15. Sjeverna Makedonija 595
16. Bugarska 594
17. Grčka 592
18. Bosna i Hercegovina 591
19. Mađarska 590
20. Češka 582
21. Srbija 578
22. Švicarska 564
23. Estonija 561
24. Litva 543
24. Gruzija 541
25. Španjolska 540
26. Francuska 539
27. Cipar 537
28 Bjelorusija 533
29. Albanija 532
30 Moldavija 531
31. Ukrajina 526
32. Izrael 524
33. Rusija 521
34. Italija 513
• Turska (488) Azerbajdžan (454) jedine su europske zemlja u kategoriji niskog znanja engleskog jezika prema navedenim podacima. Rezultat ukazuje na ograničenu upotrebu engleskog u svakodnevnom životu i obrazovanju.
Podaci jasno pokazuju da je Europa vrlo kompetentna u engleskom jeziku, ali razlike među državama ostaju značajne. Sjeverna i zapadna Europa prednjače, dok južna i istočna Europa bilježe postupni napredak. Hrvatska se posebno ističe kao jedna od najbolje rangiranih zemalja, što potvrđuje uspješnost obrazovnih politika i visoku izloženost engleskom jeziku.
1. Rani početak učenja i snažan školski sustav
2. Mediji bez sinkronizacije
3. Visoka izloženost internetu i globalnoj kulturi
4. Turizam kao snažan poticaj
5. IT sektor i rad s inozemstvom
6. Motivacija i stav prema učenju jezika
M. Marković/Foto: Cropix
Saborski zastupnik Josip Dabro ponovno je putem Facebooka prozvao medije da prenose neistinite informacije o…
”Tko pjeva zlo ne misli” uzrečica je koja je na žalost već odavno izgubila svoj…
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro reagirao je na Facebooku na naslovnicu Nedjeljnog Jutarnjeg lista,…
Komentiraj