Neviđen pritisak Mađarske i Austrije da Hrvatska popusti Srbiji. Hoće li Kovač izdržati?

travanj 12, 2016 maxportal
Share Button

EUROPSKA komisija i ostale zemlje članice planiraju pojačati pritisak na Hrvatsku s namjerom da službeni Zagreb odustane od postavljanja triju novih uvjeta Srbiji  – ukidanje zakona o općoj nadležnosti, prava manjina i suradnja s Haagom – bez kojih Hrvatska ne daje suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije s EU, prenosi Večernji list.



Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova kažu da nema promjene stajališta, barem dok ne prođe izborna kampanja u Srbiji i dok ta zemlja ne dobije novu vladu.

– Sa zanimanjem pratimo široke promidžbene aktivnosti u Srbiji koje se tiču njezinih pregovora o članstvu u EU-u. Međutim, nikakva promidžba, koliko god bila uspješna ili neuspješna u tuzemstvu ili inozemstvu, ne može nadomjestiti usvajanje i primjenu temeljnih vrijednosti EU kao što su poštivanje vladavine prava i ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, i predanost dobrosusjedskoj suradnji.

kovač, dačić, amsterdam

Kovač sa srbijanskim ministrom Dačićem

Pustimo da prođe izborna kampanja i da se formira nova vlada u Srbiji, za koju želimo da nastavi postupak uključenja u EU – poručili su u izjavi iz Ureda glasnogovornice ministra Mire Kovača.

Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova Austrije javno rekao da podržava što ranije otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Srbijom te da Hrvatska svoje primjedbe može davati nakon što se poglavlje otvori. Šef diplomacije Austrije, tradicionalne hrvatske saveznice, izrazio se u korist tog srpskog zakona kad je rekao da su ga pisali međunarodni stručnjaci i da je njegovo donošenje bilo preporučljivo, a slične pohvalne izraze ponavljaju i u Komisiji i u Vijeću EU, gdje se donosi odluka o otvaranju poglavlja 23.

Istodobno izvori u Bruxellesu tumače kako su male šanse da ijedna zemlja stane na stranu Hrvatske u ovoj raspravi

Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova, kazao je “nikome nećemo dopustiti da blokira Srbiju u EU integracijama. To nećemo dopustiti nijednoj instituciji EU te nijednoj državi”, čime je i Mađarska, nakon Austrije, poslala jasnu poruku Hrvatskoj od koje očekuje da Srbiji ne blokira otvaranje poglavlja poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima.

“Odnosi Mađarske i Srbije na povijesno su najvišoj točki. Do ovog stadija ne bismo stigli bez zasluga srbijanske vlade premijera Vučića”, izjavio je nedavno mađarski stav ministar Szijjártó.

Iako je Mađarska imala brojne primjedbe pri pregledu i ocjeni srbijanskog pravosuđa, posebice u vezi sa statusom manjina, sada se ti problemi smatraju riješenima.

Prema popisu iz 2011., u Vojvodini živi 251.136 Mađara koji čine 13 % stanovništva i drugi su narod po brojnosti. Ukupno je u Srbiji 253 tisuće Mađara i u srbijanskom parlamentu ima pet zastupnika.

Prema popisu iz 1961. u Srbiji je živjelo 196.409 Hrvata. Prema popisu iz 1991. bilo ih je  97.344 i činili su 1,24 posto stanovništva Srbije. Broj se 2002. smanjio na 70.602 od čega 56.546 u Vojvodini.

Po zadnjem popisu  iz 2011. u Srbiji živi 57. 900 Hrvata. Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033  gdje su Hrvati četvrta zajednica po brojnosti. No u Skupštini Srbije Hrvati nemaju ni jednog zastupnika, a nacionalna prava se smanjuju ukidanjem medija i uskraćivanjem tiskanja školskih udžbenika na materinjem hrvatskom jeziku.

Ustraje li Hrvatska na stavu da Srbija prije otvaranja poglavlja 23. ispuni sva tri uvjeta – ukidanje zakona o općoj nadležnosti, prava manjina i suradnju s Haagom – za očekivati je da će porasti politički pritisak na nju i iz velikih centara, kao što je Berlin, jer je odvajanje Srbije od Rusije i okretanje prema Europi jedan je od prioriteta Zapada.

Čudno je da Zapad – Berlin, Beč, Budimppešta – pritiskaju Zagreb da popusti Srbiji, umjesto da prisile Srbiju da poštuje demokratske standarde kakve imaju zemlje članice EU kojima se Srbija želi priključiti.

M. Marković/Foto:dpa



Komentari
Share Button