Od 4903 zahtjeva koja su u MUP pristigla ove godine i lani, državljani Srbije podnijeli su 2982 zahtjeva, slijede državljani BiH s 974 zahtjeva, a u proteklih 30 godina “naturalizacijom” je u hrvatsko državljanstvo primljen 1.1 milijun stranih državljana, piše u srijedu Večernji list.
Iako je istjecao za manje od mjesec dana, točnije 1. siječnja iduće godine, Sabor je prošlog petka rok za podnošenje zahtjeva za dobivanjem hrvatskog državljanstva produljio za još godinu dana.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić naveo je pritom i podatke da su tijekom 2020. zaprimljena 1923 takva zahtjeva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2980, dodajući da se u nekim konzularnim uredima termin čeka po nekoliko tjedana, a negdje i nekoliko mjeseci.
Elektronički sustav zaprimljenih zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva omogućava davanje statističkih podataka po parametru državljanstva osobe koja podnosi zahtjev, a ne po mjestu (konzularnom uredu ili diplomatskoj misiji Republike Hrvatske u inozemstvu) podnošenja zahtjeva.
>>> Oko 5.000 Srba iz Srbije dobilo pravo na hrvatsko državljanstvo
Tko može tražiti državljanstvo?
U pravilu se državljanstvo osobe podudara s državom u kojoj je podnesen zahtjev, uz rijetke iznimke. Primjerice, državljanin Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije može i u Njemačkoj podnijeti zahtjev ako u toj državi legalno boravi zbog posla, navelo je na upit Večernjeg lista Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon čega je uslijedilo brojčano navođenje podataka o zaprimljenim zahtjevima.
Od ukupnog broja zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva (4903) koji su zaprimljeni u Ministarstvu unutarnjih poslova, nakon što je 1. siječnja 2020. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, najveći broj zahtjeva podnijeli su državljani Republike Srbije (2982 zahtjeva), Bosne i Hercegovine (974), Kanade (212), Sjedinjenih Američkih Država (135), Australije (98), Savezne Republike Njemačke (87), Crne Gore (77), Republike Slovenije (63), Republike Sjeverne Makedonije (52), Ujedinjenog Kraljevstva (42), Francuske (18), Švedske (15).
Državljani nekih drugih zemalja zastupljeni su s brojem zahtjeva za utvrđivanjem hrvatskog državljanstva manjim od 10 (Kosova, Italije, Novog Zelanda, Švicarske itd.), stoji u odgovoru iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Hina/Foto:pxll
U susretu 12. kola hrvatskog nogometnog prvenstva Slaven Belupo i Hajduk su u Koprivnici odigrali…
Ni na Dušni dan Dalija Orešković nema mira. U objavi punoj bijesa na Facebooku ponovno…
U Hrvatskoj je više od osamdeset posto deklariranih kršćana, uglavnom katolika. Po toj bi se…
Komentiraj