Visoki dužnosnik Federacije BiH, Dragan Mioković, izrekao jednu od najkontroverznijih poruka u javnom prostoru, no institucije i politički akteri ostali su nijemi. Njegovu izjavu prešutio i voditelj emisije Senad Hadžifejzović što se može shvatiti i kao odobravanje izjavom da je “pobijeno malo Hrvata”.
Izjava Dragana Miokovića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i člana Naše stranke, izrečena u emisiji na FACE TV, izazvala je snažan šok među dijelom javnosti, ali ne i službene reakcije. Dok mediji bilježe da je riječ o jednoj od najtežih i najprovokativnijih poruka izrečenih u posljednje vrijeme, politička scena Federacije BiH ostala je zapanjujuće tiha.
Spornu rečenicu izgovorio govoreći o Bleiburgu
Tijekom rasprave u programu FACE TV, Mioković je, komentirajući Bleiburg, izgovorio rečenicu koja je odmah izazvala osudu dijela javnosti: da su “trebali pobiti više Hrvata”. Snimka postoji, no do sada se nije proširila u široj javnosti niti je potaknula institucionalne reakcije.
Zanimljivo je da je njegovu izjavu prešutio i voditelj emisije Senad Hadžifejzović pšto s emože shvatiti i kao odobravanje (ili slaganje?) s izjavom da je pobijeno malo Hrvata.
Izjava se u medijskim analizama opisuje kao poruka koja se može tumačiti kao odobravanje poslijeratnih masovnih zločina i kao govor mržnje prema cijelom narodu — što dodatno pojačava težinu činjenice da dolazi od jedne od najviših zakonodavnih figura u Federaciji BiH.
Tko je Dragan Mioković?
Mioković je dugogodišnji policijski profesionalac i visoki sigurnosni dužnosnik. Rođen je 1958. u Sarajevu, gdje je završio Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Radio je u kriminalističkoj policiji, vodio odjele za najteže delikte, bio dio misije UN‑a u Istočnom Timoru te obnašao niz visokih funkcija u MUP‑u Kantona Sarajevo. U mirovinu je otišao 2015., a danas je jedan od najutjecajnijih političkih aktera u Federaciji BiH.
Izborna godina i zaoštravanje retorike
Miokovićeva izjava dolazi u godini u kojoj političke stranke već ulaze u neformalnu kampanju. Analitičari upozoravaju da se nacionalne teme i radikalna retorika sve češće koriste kao alat za mobilizaciju birača. U tom kontekstu, njegov istup uklapa se u niz javnih poruka visokih dužnosnika koje prolaze bez sankcija, ali snažno ciljaju identitetske podjele.
Miokovićev slučaj nije izoliran. U posljednjim mjesecima zabilježene su i druge izjave visokih dužnosnika koje su izazvale zgražanje, ali ne i političku odgovornost. Ministar obrane BiH Zukan Helez nazvao je europarlamentarku Željanu Zovko “poluretardiranom”, a američkog političara hrvatskog podrijetla Maxa Primorca “ustaškim kopiletom”. Ni te izjave nisu dovele do sankcija.
Tišina institucija kao nova norma
Dok se u javnosti raspravlja o granicama političkog govora, institucije ostaju nijeme. Miokovićeva rečenica, iako jedna od najtežih izrečenih u javnom prostoru u posljednje vrijeme, zasad nije otvorila pitanje odgovornosti, niti je potaknula reakciju tijela koja bi se time trebala baviti.
M. Marković/Foto: YouTube
Folk večeri u Zagrebu: Što se zapravo slavi, a što se prešućuje? Kad Snježana Đurišić…
Društvenim mrežama od jučer širi se neobičan tekst koji se predstavlja kao svjedočanstvo pripadnika sigurnosnih…
Fiskalizacija 2.0 najavljena je kao prijelomni korak prema konačnom uvođenju reda u poslovanju i transparentnosti…
Komentiraj