Je li možda Hrvatska ratna mornarica postala mornarica naše Kopnene vojske? Nije isključeno. Pomorska baza HRM-a i naša jedina ratna luka, Lora u Splitu, promijenila je naziv kao i vlastitu pojmovnu definiciju.
Naime, ta pomorska baza neko vrijeme već nosi ime „Admirala flote Svete Letice Barba“.
To je za svaku pohvalu jer uloga admirala Letice u obrani naše obale i formiranju naše pomorske sile bila je povijesna. Međutim, umjesto „ratne luke“ ili „pomorske baze“ ispred imena slavnog admirala iz Podgore stoji prefkis – „vojarna“.
Zašto se pomorski objekt ratne mornarice odjednom kontinentalizirao pa postao vojarna, ilitiga po ĐI-EN-EJ rječniku – kasarna, a riječ je o terminu koji se uvijek i isključivo veže uz kopnenu vojsku.
Barba je u mirovinu otišao i na vječni počinak ispraćen kao stožerni admiral (generalski čin sa 5 zvjezdica), a ne kao admiral flote pa su mu čin posve pogrešno uklesali na ploči ispred ulaza u Loru. To što je stožerni admiral ukinut, pa kasnije uveden admiral flote nema nikakve veze jer ne bi smjelo biti posthumnog prevođenja činova.
Zbog takvog poteza vrte glavama i neki u Glavnom stožeru OS RH i Uredu Predsjednice RH, ali tko to smije javno reći…
Nejasno je zašto se jedan lučki, mornarički infrastrukturni objekt pojmovno redefinirao u vojarnu? Što je loše u terminima „pomorska baza“, „vojna luka“ ili „ratna luka“? Ni za vrijeme Austrougarske, Karađorđevićeve Jugoslavije, a posebno ne u doba SFRJ kada se pazilo na pomorski imidž države, vojne luke na Jadranu nikada nisu bile vojarne.
Ovom logikom terminološkog pretumbavanja možemo i zračne luke proglasiti, na primjer – parkiralištima letjelica. Zašto ne?
U širem smislu Loru se može definirati kao vojarnu (tal. caserma, fr. caserne, eng. barracks, njem. kaserne), tj. zgradu ili skup zgrada unutar zajedničkog kruga namijenjena za stanovanje, obuku i život vojnika. Međutim, definirati jedan pomorski objekt, k tome strateške važnosti za našu ratnu mornaricu, kao vojarnu, znatno derogira i osakaćuje njegovo vojno, društveno, ali i simboličko značenje.
Ovo pomalo podsjeća na 1942. godinu kada je Talijanima jako smetao naziv Hrvatska mornarica za ratnu mornaricu NDH pa su je ponižavajuće preimenovali u – Plovne snage NDH.
Osnovne signifikacije jedne ratne luke je što ona, osim zgrada za smještaj i obuku vojnika, ima sidrište, privezište, lučki bazen te tehničke i taktičke zahtjeve za smještaj flote. Ratna luka je, pak, element pomorske baze koja se koristi za potrebe ratne mornarice.
S hidrografskog i navigacijskog aspekta pomorske ratne luke (kao i luke općenito) su dio morskog prostora, prirodno ili umjetno zaštićene od vjetrova, valova i struja, uređene tako da se brodovi mogu zakloniti, ukrcavati ili iskrcavati posadu, ljudstvo i opremu, popuniti zalihe, popraviti kvarove ili oštećenja.
Ni u jednoj vojnoj enciklopediji pojam vojarne ne vezuje se uz ratne luke, odnosno pomorske baze. Zašto vlastitoj vojnopomorskoj baštini i pomorskom identitetu verbalno pucamo u noge? Rastakanje maritimnog u našim oružanim snagama traje li traje.
Ali, što uopće očekivati od vizije djelovanja HRM-a kad novim preustrojem dalje nastavlja živjeti duh JRM-ove doktrine protudesantnog djelovanja kao osnovni smisao postojanja naše Ratne mornarice.
U punom je zamahu bubrenje vojne administracije, a o suvremenom hibridnim i nekonvencionalnim oblicima ratovanja na moru se ni ne promišlja. Što će to našim vojnopomorskim misliocima. Oni žive u svom svijetu.
Marko Marković/Foto:morh.hr
Kroz boje, pjesmu, more i neiscrpnu dječju maštu, učenici Likovne skupine Osnovne škole Blato na…
Profesorica jedne zadarske srednje škole prije nekoliko mjeseci je prijavljena ravnatelju zbog neprimjerenog odnosa s…
Dubrovnik je postao svjetsko središte znanosti: vodeći stručnjaci, Nobelovci i najveće institucije okupili su se…
Komentiraj