Kaznene prijave protiv Bajića, Sani Ljubičić i sudskih vještaka Krkleca i Blaževića

Sani Ljubičić, bivša zamjenica ravnatelja Uskok-a Dinka Cvitana, sada županijska državna odvjetnica u Zagrebu pod čijom nadležnošću se vodi slučaj „Agrokor“, javnosti je poznata i kao ekspert za odabir sudskih vještaka za financijsko-knigovodstvena vještačenja u bankarskom poslovanju

Ogromno iskustvo Sani Ljubičić je stekla u propalom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koji se već osmu godinu vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu gdje su razotkrivene  brojne zlouporabe državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba pri obnašanju službene dužnosti zbog čega su prijavljene Ministarstvu pravosuđa i nadležnim europskim instancama.

Prema dostupnim informacijama, tim odvjetnika eksperata  priprema kaznene prijave protiv sudskih vještaka iz Splita Vladimira Krkleca i Ante Blaževića te više odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a, između ostalih bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, zamjenika ravnatelja USKOK-a Saše Manojlovića, ali i još nekoliko  visokopozicioniranih osoba koje su nezakonito postupale u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.

Zanimljivo ja kako se radi o prvom slučaju podnošenja kaznenih prijava protiv službenih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a zbog  nezakonitog postupanja pri obnašanju službene dužnosti, a kako saznajemo za svjedoke su predloženi suci Županijskog suda u Zagrebu pod čijom ingirenciojm se nalazi predmet  tzv. „HPB Bankomat“ te odvjetnici koji su zastupali ili zastupaju obrane optuženih u tom predmetu.  

Pred kojim će se državnim odvjetništvom i sudom cijeli slučaj voditi, nije poznato..

Naime, kako se radi o prijavama protiv odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a iz Zagreba, a za svjedoke se pozivaju i suci Županijskog suda u Zagrebu, cijeli slučaj morat će se presignirati  u nadležnost nekog drugog državnog odvjetništva i suda u Hrvatskoj, kao što je to učinjeno u slučaju Zdravka Mamića kada je Vrhovni sud odlučio zbog moguće pristranosti i nepovjerenja u Županijski sud u Zagrebu predmet prebaciti na Županijski sud u Osijeku.

Kako saznajemo, radi se o tri kaznene prijave protiv službenih osoba DORH-a i USKOK-a u tri različita predmeta, a najzanimljiviji i najsveobuhvatniji predmet je vezan uz zlouporabe državnih odvjetnika u predmetu tzv

. „HPB Bankomat“ u kojem će kao svjedoci biti pozvana poznata imena iz odvjetničkih krugova, nekoliko osoba iz državnog odvjetništva i USKOK-a, ali i suci Županijskog suda u Zagrebu pred kojim se odvijao predmet tzv. „HPB Bankomat“.

Od poznatijih imena iz odvjetničkih krugova koji su zastupali ili zastupaju obranu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ su odvjetnik Veljko Miljević, Čedo Prodanović, Mate Matić, Jadranka Sloković, Jasna Novak, Fran Olujić i dr., a  imena svjedoka iz državnog odvjetništva i USKOK-a nisu poznata.

Kako stvari stoje, cijeli ovaj slučaj mogao bi postati i povijesno značajan za čišćenje kriminala u pravosuđu, osobito imajući u vidu da se radi o prijavljenim čelnim osobama državnog odvjenitštva, video zapisima o kriminalnim radnjama DORH-a i USKOK-a koji su i javno bjavljeni, ali i brojnim audio i video zapisima koji još uvijek nisu bili dostupni javnosti.

Među prijavljenim osobama su i više zamjenika glavnog državnog odvjetnika i zamjenici županijskke državne odvjetnice u Zagrebu te kako saznajemo i neke od službenih osoba koje trenutno provode „izvide“ u slučaju Agrokor.

Maxportal saznaje kako će cijeli slučaj biti i javno objavljen i dostupan cijeloj hrvatskoj javnosti, ali više detalja o cijelom ovom slučaju nismo uspjeli doznati.

Ono što smo uspjeli doznati, do kraja godina biti će dovršeno i snimanje dokumentarnog filma o predmetu tzv. „HPB Bankomat“ na čiju će promociju  između ostalih biti pozvani gotovo svi bitni čimbenici hrvatskog pravosuđa i hrvatske političke scene.

MINISTARSTVU PRAVOSUĐA PRIJAVLJEN KRIMINAL U DORH-u i USKOK-u! NISU REAGIRALI I SVI SU ODGOVORNI!

 

Maxportal je već objavio pismo grupacije Fantasyland upućeno Ministarstvu pravosuđa, Vladi Republike Hrvatske i svim saborskim zastupnicima vezano uz Ministarstvu pravosuđa prijavljeni kriminal državnog odvjetništva i USKOK-a zbog čega je još 2015.g. podnijeto 6 zahtjeva u 6 različitih predmeta za provođenje inspekcijskih nadzora nad radom Državnog odvjetništva i USKOK-a.

Kriminalna hobotnica unutar pravosudnih tijela svoje krakove proteže ne samo u visoku politiku, već i u interesne grupacije povezane sa krupnim kapitalom stečenim privatizacijskom pljačkom državne imovine i pojedina vodeća odvjetnička drštva koja su svoje enormno bogatstvo stekli krojeći zakone po svojoj mjeri i interesima krupnog kapitala.

Sprega političke scene i interesnih grupacija među kojima vodeću ulogu imaju neke „hrvatske banke“ uzdrmale su gospodarski sustav, a na što je maxportal još prije nekoliko godina upozoravao.

No, baš nitko u državi nije reagirao. Očito je kriminalna sprega politike i  „neovisnog“ hrvatkog pravosuđa u tolikoj mjeri nerazdvojno povezana da je iluzorno očekivati bilo kakvu reakciju Ministarstva pravosuđa i nadležnih institucija. Nije reagirao niti bivši mnistar pravosuđa Orsat Miljenić čije je odvjetničko društvo dobilo unosne poslove provođenja ovršniih predmeta za Hrvatsku poštansku banku, a niti bivši ministar Ante Šprlje koji smatra kako razvoj gospodarstva i socijalna pravednost mogu biti riješeni i sa dijelom korumiranim pravosudnim sustavom, te bez pravne sigurnosti za ulagače i investitore.

Zatvarati oči pred kriminalom jednako je kao i direktno u njemu sudjelovati, a kada to radite s pozicije ministra pravosuđa i daleko pogubnije za pravni i demokratski sustav. No, odgovornost ne leži samo na djelatnicima unutar pravosuđa, već i na ostalim nadležnim tijelima i institucijama koje su po svojoj nadležnosti njima nadređeni da nadziru zakonitost njhivog rada.

Neovisnost u radu pravosuđa kako je žele neki tumačiti na način da se zabrani provođenje nadzora nad radom nekih institucija, pokušaj je zataškavanja organiziranog kriminalnog lanca unutar korumpiranog pravosuđa i korumpirane političke elite koja još uvijek prevladava nad poštenim državnim odvjetnicima, sucima i saborskim zastupnicima. Nitko od nadležnih u institucijama Republike Hrvatske nema pravo na neku službenu osobu  vršiti utjecaj kojim bi se ulazilo u sadržaj neke državnoodvjetničke ili sudske odluke ukoliko je ista donijeta bez povrede zakona i propisa, te bez činjenja kaznenih djela pri obnašanju službene dužnosti.

Ali,  nadležne institucije imaju zakonsku obvezu u slučaju sumnje ili prijave o nezakonitom i nepravilnom radu službenih osoba, odmah i bez odlaganja  zatražiti nadležno tijelo ili instituciju provođenje inspekcijskog nadzora kojim će se utvrditi jesu li poštivani zakoni i propisane procedure, jer bez obrazložene odluke ista ne može biti meritorna bilo da se radi o državnoodvjetničkoj, sudskoj ili nekoj drugoj odluci ili rješenju.

I zakonom je propisano kako državni odvjetnik ne može odgovarati za izraženo pravno mišljenje, osim u slučajevima kada je ono donijeto kršenjem zakona.

No, velik dio Bajićevih i Citanovih kadrova, ali i sudaca po hrvatskim sudovima izbacilo je drugi dio članka zakona koji glasi „osim u slučajevima kada je ono donijeto kršenjem zakona“, što je jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska postala zemlja pravne nesigurnosti u kojoj zakoni ne vrijede jednako za sve.

Da su nadležne institucije reagirale promptno i odgovorno, prijavljene Dinko Cvitan, Mladen Bajić, Sani Ljubičić i dr. ne bi imali mogućnost nastaviti sa ustaljenom višegodišnjom praksom kršenja zakona i propisanih prodedura što u njihovom načinu rada predstavlja pravilo, a ne izuzetak. Umjesto da je šteta spriječena, ona je svakim danom sve veća. Krivotvoritelji i oni koji krše zakone ne mogu u ime Republike Hrvatske voditi istrage i donositi donositi državnoodvjetničke odluke.I

li kao što je slučaj u nekim predmetima, godinama voditi istrage bez donošenja državnoodvjetničke odluke što je također grubo kršenje zakona i narušavanje pravne sigurnosti, jer su rokovi trajanja istrage zakonom propisani i kao takvi neproduživi.

Što mogu očekivati građani, kada i na javno objavljeni kriminal, i to onaj unutar pravosuđa, ne reagira niti Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kojem je to i zakonska obveza?

Ništa.

D. Lukić/Foto: