Kolinda: Trump je u pravu, švercali smo se

Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju (0d 2011. – 2015), komentirala je za RTL situaciju na Baltiku i optužbe iz Rusije.

Još jedan neidentificirani dron jučer je ušao je u zračni prostor Latvije – treći dan zaredom. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, tijekom posjeta vježbi civilne obrane u Švedskoj, poručio je da je Savez spreman odgovoriti na svaku prijetnju.

Istodobno je u Bjelorusiji završena velika rusko-bjeloruska nuklearna vježba, jedna od najvećih posljednjih godina, u kojoj je sudjelovalo oko 64 tisuće ljudi. Tijekom vježbe dopremljeno je nuklearno streljivo, a testirani su hipersonični i balistički projektili.

Dronovi postaju sve veći problem za Estoniju, Latviju i Litvu. Borbeni zrakoplovi NATO-a podizani su u zrak nakon što su više puta tijekom ovog tjedna aktivirane zračne uzbune. Tri baltičke države, sve članice NATO-a, među najdosljednijim su pristašama Ukrajine i najglasnijim kritičarima Rusije.

Moskva je u ponedjeljak u Ujedinjenim narodima žestoko napala Latvija. Vasilij Nebenzja, predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti, optužio je Rigu da dopušta Ukrajini korištenje svojeg teritorija za pripremu napada dronovima na Rusiju. Ruski diplomat potom je zaprijetio baltičkoj državi vojnom odmazdom, tvrdeći da joj NATO neće priskočiti u pomoć, iako je Latvija članica te organizacije od 2004. godine.

Jesmo li na korak do sukoba NATO saveza i Rusije? Kako vam ove napetosti izgledaju?

Sve ove godine, čega se najviše bojim je te eskalacije koja bi izašla izvan svih razmjera i u tome ne mora biti čak ni neka namjerna odluka. Može se dogoditi jednostavno kriva prosudba ili da je netko krivo razumio naređenje.

Dovoljno je da se negdje ispali određeni projektil sruši neki civilni zrakoplov ili vojni zrakoplov da dođe do eskalacije koje bi nepovratno vodilo u jedan širi rat. Mislim da bi bilo iznimno odgovorno razgovarati o svemu tome.

Nikako mi se ne sviđaju te prijetnje od strane Rusije da će krenuti u vojne akcije u baltičkom području. To je jedno vrlo osjetljivo područje zato što se nalazi između Kalinjingrada i same Rusije i nije ga tako lako braniti.

Međutim, to je područje NATO saveza i Europske unije, svakako spada pod članak 5. NATO saveza, što znači da bi Rusija neprijateljskim činom na taj način izazvala i cijeli NATO savez da reagira.

Kako vam izgleda ovo? Jesmo li u trenutku najvećih napetosti između NATO saveza i Rusije?

Ne samo između NATO saveza i Rusije, nego općenito. Toliko smo već navikli na te eskalacije u Ukrajini, ali i drugdje u svijetu da niti ne primjećujemo eskalaciju, jedna za drugom i kako se jedno područje povezuje s drugim. Ne samo rat u Ukrajini, već i Bliski istok i ranije uključeni u jednoj i drugoj strani.

Kao što znamo, Iran podržava Rusiju i vrlo aktivno dostavlja vojnu opremu Rusiji. Dakle, stvari su se definitivno komplicirali i treba postupati vrlo razumno, vrlo oprezno da se ne bi ušlo u neku daljnju eskalaciju u kojoj bismo svi, ne samo zažalili, nego i ne bi mogli preokrenuti u konačnici.

Ako bi se aktivirao Članak 5. kako bi reagirao američki predsjednik?

Tome prethodi niz drugih postupaka. Znači, za aktiviranje članka 5. prije svega su potrebne konzultacije unutar NATO saveza, unutar Sjevernoatlantskog vijeća. One se održavaju na poziv države koja je pod ugrozom ili skupine država koje su pod ugrozom.

Međutim, naravno, ovisi o tome koliko bi to stvari eskalirale i da li bi zahtijevale odlučujuću akciju. Baltički prostor zračni brane NATO snage. Stacionirane su na zemlji i na moru na vodi, što znači da bi automatski bile uključene i u obranu baltičkog prostora.

Ja bih se samo vratila na jedinu situaciju kada je pokrenut članak 5., a to je bilo nakon napada na SAD 11. rujna 2001. godine.

Ne mogu se špekulirati što bi netko učinio, ali se doista nadam da bi predsjednik Trump stao uz bok svim saveznicima i podržao članak 5. za bilo koju NATO saveznicu jer NATO nije nešto što predstavlja slabost za SAD. Upravo suprotno, NATO snaži i SAD, bez obzira koliko su SAD disproporcionalno do sada davale kapaciteta u NATO.

Ono s čime se moram složiti s predsjednikom Trumpom, to govorim već niz godina otkako sam bila predsjednica, čovjek je sasvim u pravu kad kaže da smo se švercali na američke snage i na američko oružje i da nismo održavali vlastita obećanja, ulaganja u obrambene sposobnosti, jer u konačnici svatko brani sam sebe i mi branimo sebe i ulaganje u obranu je ulaganje kao osiguranje.

Nadaš se da ti nikad neće trebati. Ali mora biti tu kad je potrebno. Uostalom, obrana je i najbolje sredstvo odvraćanja.

M.M./Foto: rtl