MACRON DOLAZI U ZAGREB: ‘Mitterrand je 90-ih podržavao Srbe, a sad imamo dobre odnose’

Macronov dolazak, iz perspektive službenog Zagreba, predstavlja dokaz sve jačih veza između Francuske i Hrvatske, koje se možda mogu opisati kao strateško partnerstvo, posebno otkako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo odlučilo kupiti borbene zrakoplove Rafale.

Prema riječima bliskog suradnika premijera Andreja Plenkovića, hrvatsko-francuski odnosi su sve bolji, iako u početku nije bilo tako.

“Početkom devedesetih, tadašnji predsjednik Francois Mitterrand je podržavao srpsku stranu u ratovima u ex-Jugoslaviji, međutim već su Jacques Chirac i premijer Alain Juppé vodili balansiraniju politiku. Sada imamo jako dobre međudržavne odnose, dijelom i zahvaljujući bliskosti između premijera Plenkovića i predsjednika Macrona”, rekao je ovaj dužnosnik.

Susret prošle godine

Andrej Plenković i Emmanuel Macron su se susreli u Parizu 7. siječnja 2020., kada je Hrvatska predsjedavala EU, i na tom sastanku posebna je pažnja bila posvećena pitanju proširenja Europske unije na Zapadni Balkan,  Aplenković je u službenom posjetu Francuskoj boravio u listopadu 2018. godine.

Dolazak predsjednika Macrona u Zagreb predstavljao bi važan politički događaj.

Premijer Plenković je ovoga tjedna istaknuo kako “u sigurnosnom pogledu, kupnja borbenih zrakoplova strateški mijenja pogled na Hrvatsku koja u vojnom smislu znatno mijenja svoju poziciju”. Francuska vodi proces jačanja europske obrane u kojem će, kako se da zaključiti po premijerovim riječima, Hrvatska dobiti važan položaj.

Što je i razumljivo jer se nalazi na graničnom prostoru sa Zapadnim Balkanom. NATO je i dalje primarni sigurnosni savez, ali neupitno je da SAD resurse prebacuje prema Indo-Pacifiku. Kako je prije koju godinu rekla njemačka kancelarka Angela Merkel, Europa mora naučiti sama se brinuti za sigurnost. Zapadni Balkan je i dalje trusno područje sa snažnim utjecajem Turske koji nije uvijek stabilizirajući. A tu je i Rusija. Utjecaj Kine je zasad primarno trgovački, ali NATO je u posljednjim dokumentima upozorio da bi i ta zemlja mogla postati sigurnosna prijetnja Zapadu.

Schengen i uvođenje eura 

Uloga Francuske bit će važna i po pitanju primanja Zagreba u schengenski prostor te u europodručje. Prihvaćanje eura, treba podsjetiti desničare, nije pitanje referenduma. O tome je već održan referendum kad se glasalo o ulasku u EU. Euro je obveza koja stoji u tom ugovoru. Kad je riječ o Schengenu, Pariz, u kojem vlada liberalna politička opcija, mogla bi oslabiti negativan stav vlada sa strankom iz iste političke obitelji.

Osim Schengena i europodručja, pred EU je niz važnih reformskih odluka, od strateškog kompasa, dokumenta usmjerenog na buduće razdoblje kojim se želi EU osigurati zajedničko strateško usmjerenje u području sigurnosti i obrane. Tu je i pitanje Pakta o stabilnosti i rastu koji bi mnoge članice rado trajno suspendirale. Čemu je Francuska sklona, Njemačka baš i ne. Ali Zeleni jesu. Uz francusku podršku i aktivnu politiku Zagreba, Hrvatska bi mogla postati dijelom užeg kruga članica.

Konačno, tu je i pitanje ekonomske suradnje koja se sve bolje razvija. Francuska ima brojna iskustva na planu zelene ekonomije i to je prostor na kojem bi se mogla ostvariti obostrano korisna suradnja u sklopu Europskog zelenog plana.

Foto: Pascal Rossignol / REUTERS