Mladi Hrvati ne slave NDH, glavni im je Domovinski rat i ulazak u EU

Prema rezultatima istraživanja kao najvažniji događaj za hrvatsku povijest mladi percipiraju Domovinski rat (93 posto). Kao drugi događaj po važnosti za hrvatsku povijest (76 posto) mladi su ocijenili ulazak u Europsku uniju. Najveće povjerenje imaju u vojsku i Crkvu, a najmanje vjeruju Saboru, Vladi i političkim strankama.

Znanstvenici s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u ponedjeljak su demantirali tvrdnje da mladi podržavaju nasilje, veličaju NDH i teže autokratskim režimima, što su brojni mediji netočno prenijeli nakon objave rezultata istraživanja projekta Europske komisije Myplace, u kojem je Institut sudjelovao od lipnja 2011.

Istraživanje projekta Myplace (Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement) trajalo je do svibnja ove godine, a u sklopu projekta istraživalo se kako ‘sjene’ (prošle, sadašnje i buduće) totalitarizma i populizma u Europi oblikuju društveno sudjelovanje mladih.

Institut Ivo Pilar rezultate je objavio prije dva tjedna, a brojni mediji interpretirali su ih netočno, tvrdeći  da mladi podržavaju nasilje, veličaju NDH i teže autokratskim režimima. Prvo je tekst objavio portal Index, a ona preuzeli i drugi mediji.

“S obzirom na dosadašnji tijek prezentacije rezultata, koji je obilježen s nekoliko snažno istaknutih tvrdnji koje se prenose lančanom reakcijom u mnogim našim medijima, dužni smo upozoriti na raskorak između rezultata istraživanja i njihova medijskog predstavljanja”, istaknuo je na konferenciji za novinare Benjamin Perasović, znanstveni savjetnik na Pilaru.

“Došlo je do lančane reakcije koja je naglašavala crnilo, beznađe i išlo se u interpretacije s teškim riječima. Oprema i neke druge stvari u tekstovima bili su neprimjereni te su omogućili dijelu aktera medijsko ispoljavanje ‘moralne panike’. Želimo ljudima ponuditi stvarne podatke”, rekao je Perasović.

Pojasnio je da se pitanje o procjeni opravdanosti nasilja odnosilo na slučajeve poput zaštite ljudskih prava, radnih mjesta, zaštite životinja, siromaštva, sprječavanje diktature i dr. Nije bila riječ o načelnom opredjeljivanju za ili protiv nasilja nego o osobnoj procjeni (ne)opravdanosti i stupnju (ne)opravdanosti nasilja u tim izdvojenim, specifičnim slučajevima.

Stoga je, naglasio je, tvrdnja o podržavanju nasilja dvostruko pogrešna i promašena, prvo zbog specifičnosti pitanja, a drugo zbog samih rezultata jer većina anketiranih mladih, kad je riječ o ponuđenim slučajevima za procjenu (ne)opravdanosti nasilja, ne podržava nasilje u bilo kojem od navedenih slučajeva.

Vezano za tvrdnju o veličanju NDH, Perasović je objasnio da je u ovom pitanju riječ bila o procjeni važnosti pojedinog događaja ili razdoblja povijesti, bez obzira na vrijednosni sud o tom događaju ili razdoblju.  U istraživanju 70 posto mladih NDH ocjenjuje važnim ili vrlo važnim za hrvatsku povijest.

Ako je netko smatrao da je NDH najgore i najsramotnije razdoblje naše povijesti, ali baš zato važno, zaokružio je “jako važno” ili “važno” bez obzira na svoj pozitivni ili negativni sud o toj državi i tom razdoblju.

“Anketirani mladi daleko najvažnijim događajem smatraju Domovinski rat (93 posto), a potom Sporazum o pristupanju EU (76 posto)”, dodao je.

Kako mladi ocjenjuju demokratski i autokratski tip političkog sustava, naglasila je znanstvena savjetnica Renata Franc, pokušali su doznati preko četiri pitanja – dva su se odnosila na demokratski tip upravljanja, a dva na autokratski tip.

Nije bila riječ o jednom pitanju u kojem se trebalo opredijeliti za ovaj ili onaj tip upravljanja, već su mladi sudionici ocjenama od “vrlo loš” i “donekle loš” do “donekle dobar” i “dobar” ocjenjivali četiri ponuđena tipa upravljanja zemljom. Pitanja se nisu međusobno isključivala, što znači da netko može istovremeno podržati i demokratski i autokratski tip.

Istaknuvši da postotke podrške nasilju i autokraciji ipak ne treba zanemariti, Franc je rekla kako rezultati pokazuju da su mladi nezadovoljni i nemaju povjerenja u institucije, te da su njihovi odgovori znak protesta spram postojeće situacije.

Najveće povjerenje ispitanici imaju u vojsku i Crkvu, a najmanje vjeruju Saboru, Vladi i političkim strankama.

U ocjenjivanju od jedan do deset vojska je dobila ocjenu 5,62, Crkva 5,23, predsjednica Republike 4,89, a slijede policija s ocjenom 4,49 te Europski parlament (4,07), pravosuđe (3,18), Sabor (2,52), Vlada (2,40) i stranke (2,05).

M. Marković/Hina/Foto: Cecilio M. Ricardo Jr./ Jadran Mimica