Mladima politika nije interesantna. A kad je riječ o povjerenju u institucije – ono je nisko. Jedina institucija kojoj vjeruje većina učenika je vojska. Slijede vjerske institucije i policija. Uvođenje vojnog roka podržava 44,6% učenika. I to djevojke više od muškarca.
Mladi najmanje vjeruju političkim strankama, društvenim mrežama, Saboru, pravosuđu i vladi.
“Oni karakteriziraju politiku kao nešto što vodi do konflikta, razgovori o politici kako oni kažu uništavaju prijateljstva. Mislim da im moramo približiti politiku, ne bježati od politike”, kaže za Dnevnik Nove tv Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
Spremni su volontirati, donirati i potpisivati peticije, ali baš se i ne bi učlanjivali u stranke. Čak 47,5% ih je reklo da nikako ne bi mogli biti aktivan član neke stranke.
“Ja se osobno nikad ne bih učlanio u političku stranku”, kaže Bartol, učenik četvrtog razreda. Njegova vršnjakinja Leona, učenica trećeg razreda, ipak ne isključuje tu mogućnost.
“Možda. Vidjet ću gdje me odnese daljnji put. Moguće je”, rekla je.
Iako kažu da društvenim mrežama jako malo vjeruju, političkim događanjima se najviše informiraju putem Tik Toka, zatim Instagrama i televizije.
Novine im nisu interesantne, oko 68% njih kaže da se nikada o političkim događajima ne informira putem novina. U tom smislu im baš nije zanimljiv ni Facebook ni Youtube.
Jerko, učenik trećeg razreda, kaže da se najčešće informira preko TikToka i internetskih portala.
“Naša generacija ne informira se na Facebooku i YouTubeu. To uglavnom koriste stariji”, kaže Jerko. Slično razmišlja i Borna, učenik četvrtog razreda.
“Nove vijesti i aktualne stvari puno je bolje vidjeti na društvenim mrežama”, rekao je.
Uvođenje vojnog roka podržava 44,6% učenika. I to učenice podržavaju više od učenika. Zanimljivo, dobar dio njih – čak 42 i pol %- podržava zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 godina. Čak dvije trećine protivi se pravu glasa sa 16 godina.
Četvrtaš Borna smatra da je uvođenje vojnog roka “odlična stvar”, dok Leona iz trećeg razreda ističe njegove prednosti.
“Mladi dobivaju osjećaj discipline, a vojni rok priprema ih i za daljnji život te stjecanje radnih navika”, kaže Leona.
Zanimljivo, 42,5 posto učenika podržava i zabranu pristupa društvenim mrežama mlađima od 15 godina, dok se čak dvije trećine protive uvođenju prava glasa sa 16 godina.
Svaki drugi sudionik u istraživanju odbacuje ideju zabrane uzvika “Za dom spremni”.
“Nekako je taj dominantan diskurs u javnosti o dvostrukoj konotaciji ZDS-a zapravo se ozrcalio i o stavovima učenika. Odnosno, da velika većina njih misli da taj pozdrav ne bi trebalo zabraniti”, kaže Baketa.
Velik dio učenika multikulturalnost prihvaća, ali izražava negativan stav prema homoseksualnosti:
“Tu vidimo i dosta tendencija ka diskriminaciji tih osoba. Primjerice, mnogi se ne bi složili da te osobe dobiju pravo posvajanja djece, isto tako rada s djecom. Vidimo da i dio njih smatra da se radi o poremećaju ili bolesti”, rekla je Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja.
Megy M. /Foto: Dnevik.hr
Marin Miletić pohvalio se eksplozivnim rastom Mosta u Primorsko‑goranskoj županiji, tvrdeći da je u samo…
Američki predsjednik Donald Trump oštro je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda odbacio pozive na međunarodni…
Međunarodno pravo je granica između poretka i tiranije, rekao je Andrej Plenković u svom govoru…
Komentiraj