Na današnji dan Hrvatska je ušla u EU, u plusu smo 20 milijardi eura

Hrvatska je na današnji dan 2013. ušla u Europsku uniju, postavši 28. članica nakon desetljeća pregovora, reformi i političkih previranja. U ponoć su se otvorile granice, skinule carinske rampe, a na Trgu bana Jelačića zapalile se plave zvijezde EU uz veliki koncert i vatromet. Ulazak je označio kraj jedne ere – dugog puta od ratnih 90-ih do punopravnog članstva u najmoćnijem političkom i gospodarskom bloku u Europi.

Ulazak u EU nije bio samo simboličan trenutak nego konkretan preokret: Hrvatska je iz tranzicijske priče postala stabilna članica europske obitelji, s jačim institucijama, većim investicijama, boljom infrastrukturom i jasnim mjestom u političkoj i gospodarskoj arhitekturi kontinenta.

Članstvo je donijelo pristup zajedničkom tržištu od pola milijarde ljudi, slobodu kretanja, studiranja i rada, ulazak u Schengen, uvođenje eura, te milijarde eura investicija i fondova koji su promijenili zemlju – od autocesta i željeznica do škola, bolnica, poduzetničkih inkubatora i digitalnih servisa.

U 13 godina Hrvatska je povukla više od 20 milijardi eura iz europskih fondova, obnovila infrastrukturu, modernizirala javnu upravu i podigla standard u nizu sektora. Poljoprivreda je dobila stabilne poticaje, poduzetnici pristup kapitalu i tržištima, a turizam snažan rast zahvaljujući lakšem dolasku gostiju iz EU.

Na Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, održanom 22. siječnja 2012. godine,  66,3 % Hrvata glasovalo je ZA dok ih je 33 posto bilo protiv.

Novac iz EU fondova

Hrvatska je početkom veljače potvrdila da europske fondove koristi ubrzano i iznad prosjeka Europske unije. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a objavilo je da je zemlja trenutačno u plusu gotovo 20 milijardi eura u odnosu na ono što je uplatila u proračun EU, što predstavlja jedan od najjačih financijskih efekata članstva od 2013. do danas.

Iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva vrijednih 10,76 milijardi eura, što je više od 73 posto ukupne alokacije. Ugovoreno je 9,71 milijarda eura, a odobreno za nadoknadu 3,56 milijardi eura. Hrvatska u ovoj perspektivi raspolaže s ukupno 14,68 milijardi eura.

Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je po ugovorenosti kohezijskih sredstava iznad prosjeka EU: dok Unija stoji na 63,3 %, Hrvatska je na 72,1 % i drži 10. mjesto među članicama.

Ministarstvo financija dodatno potvrđuje da je razlika između sredstava uplaćenih iz EU u hrvatski proračun i onih koje je Hrvatska uplatila u proračun EU-a 19,92 milijarde eura u korist Hrvatske, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Premijer Andrej Plenković naglašava da je tim novcem obnovljena i izgrađena infrastruktura u svim krajevima zemlje – škole, vrtići, bolnice, prometnice, vodovodi, luke, digitalne mreže – te da su financirani projekti koji bi bez EU bili “nemogući ili desetljećima odgađani”.

“Ti fondovi nisu teorija, to je konkretan novac koji je promijenio Hrvatsku. To je rezultat našeg članstva, našeg rada i naše vjerodostojnosti u Bruxellesu”, poručuje premijer, dodajući da su Schengen, euro i rast investicija dodatni dokaz koristi članstva.

Najavljena je i isplata osme rate NPOO-a od 900 milijuna eura, čime Hrvatska potvrđuje da je ispunila sve reformske i investicijske kriterije. Do kraja provedbe mehanizma, u kolovozu, ostale su još dvije rate ukupne vrijednosti oko 2,8 milijardi eura.

M. Marković/Foto: YT