Njemačka više nije zemlja u kojoj najviše ljudi traži azil u Europskoj uniji, pokazuju novi podaci koje je u ponedjeljak objavila Agencija Europske unije za azil (EUAA). U prvih šest mjeseci 2025. Francuska i Španjolska primile su više zahtjeva za azil.
Do kraja lipnja 2025. Francuska (78.000) i Španjolska (77.000) primile su više zahtjeva nego Njemačka (70.000), a koja je posljednjih godina bila glavno odredište tražitelja azila, piše Euronews.
U isto vrijeme ( do kraja lipnja 2025.) zemlje EU-a, uz Norvešku i Švicarsku, primile su 399.000 zahtjeva za azil, što je 23 posto manje u usporedbi s prvom polovicom 2024.
Došlo je do značajnog pada zahtjeva koje su podnijeli sirijski državljani, 25.000 manje njih nego u prvih šest mjeseci prethodne godine, zbog pada Asadova režima u Siriji prošlog prosinca.
Zahtjevi u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj pali su u usporedbi s prvom polovicom 2024. za 43 posto, 25 posto i 13 posto, a u Francuskoj, koja je sada zemlja EU-a s najviše zahtjeva za azil, bili su manje-više na istoj razini. Zajedno su ove četiri zemlje obuhvatile gotovo tri četvrtine svih zahtjeva podnesenih u cijeloj Uniji.
Venezuelci su u značajnom broju zatražili azil u 2025. godini: oko 49.000 zahtjeva, što je gotovo trećina više u odnosu na prethodnu godinu. Postali su najveća nacionalna skupina u prvoj polovici ove godine nakon desetljeća tijekom kojeg su Sirijci dosljedno bili glavni državljani trećih zemalja koji su tražili zaštitu u Uniji, prema podacima EUAA-e.
Ovaj ogroman porast vjerojatno je povezan sa strožom imigracijskom politikom u SAD-u, još jednom tradicionalnom odredištu za venecuelsku dijasporu, rekao je za Euronews Martin Wagner, stručnjak za azil u Međunarodnom centru za razvoj migracijske politike (ICMPD).
‘Moglo bi se reći da postoji uzročno-posljedična veza: kako je SAD općenito postao restriktivniji u pogledu migracija, ljudi su sve više počeli tražili druga mjesta za preseljenje.’
Otkad je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost američkog predsjednika, započeo je obračun s venecuelskim migrantima koji dolaze u SAD, a administracija Venezuele nedavno je objavila da ukida privremenu zaštitu za više od 250.000 svojih građana. Nasuprot tome, Venezuelci mogu sletjeti u Europu bez vize i ostati maksimalno 90 dana u zemljama šengenskog prostora, samo sa svojim putovnicama. Oni tada obično podnose zahtjev za vizu – ili za međunarodnu zaštitu – kada se već nađu na tlu EU-a, rekao je stručnjak.
‘Venezuelci već neko vrijeme dolaze u Europu, ali većina zapravo ostaje unutar regije. To je tipično u slučajevima raseljavanja velikih razmjera: većina ljudi ostaje u blizini, iako se neki na kraju presele dalje. Razlozi za preseljenje variraju. Često je to zbog mreža prijatelja, obitelji ili zajednica koje već poznaju u drugoj zemlji, što im olakšava prijelaz’, rekao je Wagner.
Čak i ako je stopa priznavanja međunarodne zaštite za Venezuelce niža od 20 posto u Uniji, mnoge zemlje mogu ponuditi nacionalni status Venezuelcima, dodao je.
Španjolska nudi većinu ovog nacionalnog oblika zaštite i u nju Venezuelci uglavnom odlaze: 93 posto njihovih zahtjeva bilo je usmjereno na tu zemlju, također zbog zajedničkog jezika i postojeće dijaspore u njoj.
M. Marković/Foto: epa/fah
Uznemirujuća videosnimka koja se posljednjih sati ubrzano širi društvenim mrežama prikazuje brutalno nasilje kakvo je…
Poznati psihijatar dr. Herman Vukušić na društvenim mrežama je objavo da će tužiti Natašu Škaričić, novinarku…
Nadzorna kamera zabilježila je trenutak u kojem muškarac prilazi prostoru vanjskog oltara iza župne crkve svetoga…
Komentiraj