Portal Misao.hr, glasilo Matice hrvatske, objavio je pismo odvjetnika Časlava Žaje, u kojem navodi mogući način/put kako Katolička Crkva u Hrvatskoj može u svoj posjed vratiti srednjovjekovnu Crkvu sv. Marka u Karinu na koju se kao vlasnik upisala Srpska pravoslavna crkva.
Portal Misao.hr piše da im se odvjetnik Žaja javio potaknut člankom „Kako je i kada SPC postala vlasnik hrvatske srednjovjekovne crkve sv. Marko u Karinu?” U pismu je poslao poveznicu na “Narodne novine”, odnosno na Sporazum o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj“ koji su 14. prosinca 2023. u ime Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije zaključili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i nadbiskup zagrebački, mons Dražen Kutleša. ( https://narodne-novine.nn.hr…)
U članku 1. Sporazuma se navodi da se “Ovaj Sporazum nadovezuje na Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima i pravni je izvor s učincima općeg akta. Nadalje stoji da je „pravna osoba Katoličke Crkve osnovana prema kanonskom pravu, ali i takva pravna osoba čije akte ili djelatnost odobrava, ukida, mijenja ili nadzire crkvena vlast“.
U članku 3. koji se odnosi na pravno sljedništvo stoji da se „pitanja osnivanja, kontinuiteta postojanja, pravnog sljedništva, nadležnosti, aktivnosti, područja djelovanja, ovlaštenja za zastupanje, ovlaštenja za korištenje crkvene imovine i sva statusna pitanja glede pravnih osoba Katoličke Crkve u RH prosuđuju isključivo prema kanonskom pravu, te se u ostalim člancima navodi da je po pitanju pravnog sljedništva mjerodavna crkvena vlast Katoličke Crkve u RH „potpuno neovisna i samostalna od državnih, javnih i drugih tijela te ostalih čimbenika koji ne pripadaju pravnom poretku Katoličke Crkve.
U članku 4. stoji da “neovisno o tome kada je osnovana, pravna osoba Katoličke Crkve uvijek ima pravnog sljednika koji se određuje isključivo prema odredbama kanonskoga prava, tj, da „ne postoji situacija kada pravna osoba Katoličke Crkve prema kanonskom pravu nema pravnog sljednika, kojega „uvijek kao isključivo nadležna utvrđuje mjerodavna crkvena vlast prema odredbama kanonskog prava“.
Sporazumom se nadalje utvrđuje da „na određivanje pravnoga sljedništva prema kanonskom pravu ne utječu akti i postupanja javnih vlasti za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koji su bili odraz agrarnih reformi, nacionalizacije imovine ili drugih oblika ograničavanja djelovanja Katoličke Crkve“.
Sporazumom je također vrlo jasno naznačeno da će se RH bez odgode obratiti mjesnom ordinariju prema mjestu sjedišta pravne osobe kada se u bilo kakvom postupanju javnopravnog tijela RH u odnosu na pojedinu pravnu osobu Katoličke Crkve pojavi pitanje u vezi s njezinim osnivanjem, kontinuitetom postojanja, pravnim sljedništvom, bilo kojim statusnim pitanjem, nadležnostima, aktivnostima, područjem djelovanja, ovlaštenjima za zastupanje ili korištenjem crkvene imovine.
U članku 12. stoji da se “Sporazum primjenjuje na sve postupke i pravne situacije u pravnom poretku Republike Hrvatske kada se na bilo koji način, neovisno o vremenu njihova nastanka i postojanja te neovisno o njihovu nazivu, postavi pitanje o pravnom sljedništvu bilo koje crkvene prave osobe.”
Što je Kanonsko pravo?
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih crkava. U temelju kanonskog prava stoje odredbe prvih sedam ekumenskih sabora. Te su se odluke nazivale kanonima (grč. κανών što znači »pravilo«, »odredba«, »mjera«), pa odatle dolazi i naziv „kanonsko pravo“.
U Rimokatoličkoj Crkvi kanonsko pravo predstavlja zbir pravnih propisa što ih je donijela Crkva, a koji upravljaju životom vjernika u svijetu te međucrkvenim odnosima i odnosima s vanjskim svijetom.
Odvjetnik: Crkva sv. Marka u Karinu nije izolirani slučaj
Odvjetnik Žaja uvjeren je da ovaj Sporazum može biti način/put rješavanja pitanja srednjovjekovne crkve sv. Marka u Karinu, a za koju je hrvatska javnost nedavno doznala da je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, a da Ministarstvo kulture i medija financira konzervatorske i druge radove i putem Srpske pravoslavne crkve koja je upisana kao vlasnik.
“Svakako bi trebalo u registru nacionalne baštine provjeriti ima li još ovakvih slučajeva na području naše države (poznavajući modus operandi otimatelja uvjeren sam da ovo nije izoliran slučaj
), a kada je riječ o sakralnoj baštini skrb o tome, kao i o aktivnom upisivanju prava vlasništva na sakralnim objektima i njihovim ostatcima trebale bi voditi biskupije na čijem se području sakralni objekti nalaze”, zaključuje odvjetnik Časlav Žaja.Crkva sv. Marka u Donjem Karinu izgrađena tijekom 11./12. stoljeća u vrijeme Hrvatskog Kraljevstva. Upisana u Registar kulturnih dobara RH. Riječ je o jednobrodnoj crkvi s polukružnom apsidom, izgrađenoj u romaničkom stilu tijekom s karakterističnim lukovima na bočnim zidovima. Crkva je porušena nakon 1514. godine, kada je Karin pao pod osmansku vlast.
M. Marković/Foto:
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagirao je na redakcijski stav britanskog lista The Guardian, ali ono…
Nakon što je za utakmice protiv Farskih otoka i Crne Gore otpao Joško Gvardiol, kojeg…
Povodom obilježavanja 18. obljetnice tragedije na Kornatima počast vatrogascima koji su tada izgubili živote na…
Komentiraj