Otkriće hrvatskih znanstvenika moglo bi biti revolucija u liječenju raka

U najnovijem broju prestižnoga znanstvenog časopisa “Nature Biotechnology” objavljen je članak akademika Igora Štagljara i njegova tima. Kombinirajući kvantna računala i umjetnu inteligenciju, razvili su potpuno novi pristup identifikaciji potencijalnih lijekova za liječenje raka. A u tom vrlo važnom otkriću sudjelovali su i stručnjaci iz hrvatskih bolnica.

Rekordno brz proces otkrivanja lijekova tema je kojoj se profesor Štagljar posvetio u novom radu koji je objavljen u časopisu “Nature Biotechnology” koji Journal Citation Reports  svrstava na 2. mjesto po utjecaju od 158 časopisa u kategoriji “Biotehnologija i primijenjena mikrobiologija”.

“Tradicionalni proces otkrivanja lijekova traje negdje između 10 i 12 godina od kojih prvih šest otpada na tzv. pretklinička istraživanja. Naš novi kvantno umjetno inteligencijski hibridni pristup omogućuje analizu milijuna molekula u samo četiri mjeseca”, objasnio je Štagljar.

Novi pristup testiran je na KRAS proteinu, jednom od najčešće mutiranih gena u raku. Te su mutacije prisutne u 20 posto svih tumora. Otkriće bi moglo pomoći u liječenju raka pluća, gušterače i debelog crijeva. Zajedno sa Štagljarom na tom znanstvenom radu u laboratoriju u Torontu radile su i doktorice Lela Bitar 

i Dora Čerina, specijalizantice onkologije iz Hrvatske.

“Predstavlja svojevrsnu onkološku revoluciju u otkrivanju i mislim da predstavlja tek uvertiru onoga što slijedi, a to je maksimalna personalizacija liječenja, otkrivanje novih molekula i poboljšanje naših ishoda”, istaknula je Dora Čerina s Klinike za onkologiju KBC-a Split.

“Ono što se nadamo da ćemo postići – otkrivanje ciljane terapije, to su tzv. pametni lijekovi, kako kažu naši bolesnici, koji svim našim bolesnicima daju bolji i dugotrajniji odgovor na liječenje. Svaki novi lijek koji se otkrije je korak naprijed u medicini”, naglasila je Lela Bitar s Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Nadaju se da će njihovo istraživanje dovesti do toga da se otkriju novi pametni lijekovi i nove terapije koje bi bile prilagođene genetskom profilu svakog pacijenta, kao i vrsti tumora koji pacijent ima, a sve to s pomoću umjetne inteligencije.

“Mi vjerujemo da bi ovakav pristup mogao ući u širu primjenu već u sljedećih pet do sedam godina. Naše otkriće je već sada značajno smanjilo vrijeme potrebno za razvoj lijekova pa vjerujemo da će ova tehnologija uskoro postati standard u biomedicinskim istraživanjima i razvoju novih terapija”, naglasio je Štagljar.

Takva istraživanja, dodao je, pružaju nadu da će buduće terapije razvijene s pomoću novih tehnologija bitno poboljšati živote oboljelih diljem svijeta.

Tko je Igor Štagljar

Rođen je u Zagrebu gdje je diplomirao 1990. godine molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirao je 1995. na Švicarskom tehnološkom federalnom institutu (ETH) u Zürichu, a nakon dvije specijalizacije u tom gradu, boravio je na postdoktoratu na Sveučilištu Washington u Seattleu.

Zatim je od 2002. radio kao docent na Sveučilištu Zurich koje je napustio 2005. godine kada je prihvatio ponudu Medicinskog Fakulteta Sveučilišta Toronto na mjesto redovnog profesora. Utemeljitelj je dvije biotehnološke kompanije: Dualsystems Biotech u Zurichu i Pertuba Therapeutics u Torontu. Redovni je član Kanadske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član HAZU.

M.M. /Foto: Dnevnik.hr