Plenković u Saboru: Ljudi bolje od vas znaju kako se živi u Hrvatskoj

U Hrvatskom saboru danas se nastavlja redovito jesensko zasjedanje. Zastupnike očekuje jedno od važnijih događanja ovog saborskog tjedna. Naime, premijer Andrej Plenković podnijet će godišnje izvješće o radu Vlade.

Riječ je o drugom izvješću u aktualnom, trećem mandatu Plenkovićeve Vlade, a ukupno devetom otkako obnaša dužnost predsjednika Vlade.

– Činjenica da smo ovdje treći mandat u kontinuitetu potvrda je stabilnosti. Globalne okolnosti su takve da mir i sigurnost više nisu zajamčeni. Država mora štititi nacionalne interese i ostati vjerna svojim načelima i vrijednostima zbog ratova i energetske krize te kibernetičke prijetnje. Sve to duboko mijenja okolnosti u kojima djelujemo.

Hrvatska to čini odgovorno, predano i s vizijom. Za razliku od onih koji u svakoj krizi traže razdor, a ne rješenja – mi tražimo zajedništvo, stabilnost i napredak. Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću, kazao je Plenković na početku.

Odgovorio je potom na kritike oporbe.

– U vrijeme mandata SDP-a oko 1,2 milijuna ljudi bilo je u riziku od siromaštva, dok je danas taj broj smanjen na oko 800 tisuća. Isprobali ste sve taktike i ni jedna vam nije upalila. Ljudi vide bolje od vas kako se živi u Hrvatskoj, kazao je.

Istaknuo je i da pravosudna tijela djeluju u skladu s Ustavom i zakonima, da nikoga ne štite te da se korupcija procesuirа uz potporu USKOK-a, DORH-a, EPPO-a i hrvatske policije.

‘Očekujem snažniju ulogu HNB-a oko inflacije‘

Govorio je zatim o, kako je rekao, dva velika problema.

– Jedan od njih je inflacija. Ovdje očekujem puno snažniju ulogu HNB-a jer je i monetarna politika ta koja se mora baviti mjerama smanjivanja inflatornih pritisaka. Država može pomoći ograničenjima cijena i subvencijama. Mi smo društvu i gospodarstvu dali sigurnost u krizi, visoku zaposlenost s rekordnim sezonama. Našli smo se u situaciji da je bilo toliko novca da je došlo do veće potrošnje i zarade, rekao je.

Kao drugi problem navodi priuštivo stanovanje za mlade: “To su dva velika problema koji imamo i na kojima radimo, a nekada nas i frustriraju.”

O rastu BDP-a i gospodarstvu

Govoreći o stranim radnicima, istaknuo je kako ih u Hrvatskoj trenutno ima oko 160 tisuća te da to pozitivno utječe na hrvatsko gospodarstvo.

– Gospodarstvo nam raste 18 uzastopnih kvartala. Stopa rasta je među najbržima u Europskoj uniji. Očekujemo da rast na godišnjoj razini bude 3,3%. BDP nam je dosegnuo 77% prosjeka Europske unije, a cilj nam je do kraja mandata premašiti 80%, a tada, po iskustvu, dolazi do preokretanja trendova iseljavanja stanovništva, rekao je.

Osvrnuo se i na rast primanja, istaknuvši da je od 2016. minimalna bruto plaća porasla za 134 posto, medijalna za 90 posto, a prosječne mirovine za 93 posto.

– Deficit je stalno ispod tri posto unatoč okolnostima, a javni dug smanjen na 56,9 posto udjela u BDP-a, što je najniža razina u više od desetljeća, dodao je.

– Građani trenutno drže 8,5 posto hrvatskog javnog duga, tj. 4,45 milijardi eura, što je potvrda povjerenja u vođenje javnih financija, rekao je.

Naveo je kako je država štednju građana aktivirala u korist razvoja – kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa.

– Građani su podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura, a usto je otvoreno 52 tisuća novih računa u Središnjem klirinškom društvu (SKDD-u), čime je unesena nova dinamika na tržište kapitala. Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kazao je.

– U tome je najvažnije povjerenje, građani svoju štednju iz komercijalne banke ulažu u državu, a to govori da vjeruju kud država ide, rekao je premijer.

Nezaposlenih je 4 posto

Osvrnuo se zatim i na stanje sa zaposlenošću u zemlji.

– U našim mandatima otvoreno je preko 300 tisuća radnih mjesta, danas imamo milijun i 780 tisuća ljudi koji rade. Nezaposlenost je stpuštena na razinu oko 4 posto, broj je smanjen na oko 76 tisuća. 2016. omjer je bio da je na jednu nezaposlenu osobu bilo četiri zaposlene, danas na jednu nezaposlenu osobu imamo 23 zaposlene. Ako to nije napredak u zadnjih devet godina, onda ne znam koji je to mjerljivi podatak koji bi bio po guštu oporbe da kaže možda nije to tako loše kako izgledao, kao što je rekao Bata Stojković kada je padao most, rekao je Plenković.

Kazao je i da tri vodeće rejting agencije, Fitch, Moody’s i Standard & Poor’s, drže rejting Hrvatske u investicijskoj kategoriji A.

Posebno se osvrnuo na one koji su se obogatili na krizi.

– Ograničenjem cijena struje, plina, goriva i osnovnih namirnica spriječili smo pad životnog standarda i očuvali kupovnu moć građana, rekao je Plenković i dodao kako nije u redu da se pojedini trgovci, dobavljači, građevinski sektor i drugi neopravdano bogate na krizi i na pomoći koju je država osigurala svima.

Govoreći o poreznim rasterećenjima, spomenuo je da je proveden akcijski plan smanjenja parafiskalnih nameta u vrijednosti 135 milijuna eura.

– Pozitivno je da su u 2024. poduzeća ostvarila rekordne prihode od 170 milijardi eura i rekordnu dobit od 10 milijardi eura, rekao je Plenković.

Istaknuo je i rast industrijske proizvodnje od 3,6 posto u prvih osam mjeseci ove godine te rast robnog izvoza za 4,2 posto u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, a pritom izvoz prerađivačke industrije raste 5,5 posto.

Dobra turistička godina, veliki prometni projekti, energetska sigurnost
Važna gospodarska grana u Hrvatskoj ostaje turizam, kaže premijer i navodi da dosadašnji dio turističke godine pokazuje dobre rezultate, s 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, koji su rezultirali i rekordnim prihodima.

Pozvao je na odgovorno formiranje cijena u turizmu.

Govorio je i o nizu prometnih projekata kao što su obnova i modernizacija Tunela Učka, ulaganja u luke, obilaznice itd.

Prioritetnom je označio izgradnju ceste Omiš – Split. Nije zadovoljan brzinom investicija u željeznice i kaže da bi ih trebalo ubrzati.

Plenković je istaknuo da je zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku, osigurano dovoljno plina za Hrvatsku i susjede.

Govoreći o poljoprivredi, rekao je da je cilj osigurati prehrambenu samodostatnost.

Zakon o starijim osobama

Rekao je zatim da će njegova Vlada do kraja mandata donijeti Zakon o starijim osobama kako bi se cjelovito uredila prava i usluge treće dobi.

– Donijet ćemo ga u dijalogu sa strankama umirovljenika, maticom i sindikatima, rekao je.

Osvrnuo se i na kritike o sporom rješavanju zahtjeva za dobivanje inkluzivnog dodatka.

– Pokrenuto je gotovo 350 tisuća postupaka, a riješeno više od 240 tisuća, više od 185 tisuća građana već prima inkluzivni dodatak. Primaju više nego su primali ranije (prije objedinjavanja prava), nitko neće biti u gorem položaju nego prije, nitko, poručio je premijer.

Komentirao je i demografske mjere:

– Najvažnija mjera je povećati naknadu za roditelji dopust. Mi smo ju povećali devet puta. Danas netko tko ima pravo do 3000 eura, ako je godinu dana na roditeljskom dopustu prima punu plaću.

Govorio je i o položaju umirovljenika:

– Njima je najteže, sa svojom mirovinom žive teško, radili smo na tome da se njima primanja povećaju. Promijenjena je formula usklađivanja na 85:15, zadnje je usklađenje bilo 6, 48 posto, isplatili smo 11 jednokratnih potpora. Godišnji dodatak, dakle, ne postoji 13. mirovina, to je kolokvijalno pušteno da ljudi misle da će dobiti još jednu punu mirovinu. To nije realno, nemamo mi tih novaca u proračunu. Bilo bi super da imamo, ali nemamo. Ovo da godina staža vrijedi 6 eura koštat će državu 210 milijuna eura rebalansom proračuna. Prosječna mirovina će doći iznad 700 eura, naš je cilj da dođemo na iznad 800 eura, rekao je.

O Ukrajini i  Gazi

Hrvatska nastavlja čvrsto stajati uz Ukrajinu, podupire dvodržavno rješenje na Bliskom istoku kao i proširenje EU-a te nastavlja brinuti za svoju dijasporu, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković predstavljajući Saboru godišnje izvješće o radu vlade.

– Nastavljamo podršku Ukrajini, trajnu i stalnu, rekao je Plenković u dijelu izvješća o radu vlade koje se odnosi na vanjsku politiku.

Što se tiče sukoba između Izraela i Hamasa, Plenković je spomenuo sporazum koji je potpisan u ponedjeljak te kazao kako cijeli proces ide prema dvodržavnom rješenju što Hrvatska podržava.

Hrvatska je od početka rata u Pojasu Gaze osudila teroristički napad Hamasa na Izrael u listopadu 2023., kao i stradavanje civila u Pojasu Gaze.

U ponedjeljak su države posrednice u pregovorima o kraju rata u Gazi – Egipat, Katar i Turska s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom – potpisali dokument o kraju rata u Pojasu Gaze na međunarodnom sastanku na vrhu dvadesetak svjetskih čelnika u egipatskom Šarm el-Šeiku.

Dokument se temelji na 20 točaka Trumpovog mirovnog plana, od kojih se mnoge još trebaju jasnije razraditi.

Plenković je ponovio i da je Hrvatska među najvećim zagovarateljima europskog proširenja, i na zapadnom Balkanu i šire, izdvajajući BiH koja je uvijek u ‘središtu interesa hrvatskih napora‘.

Zemlje kandidati na zapadnom Balkanu su BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija, te potencijalni kandidat Kosovo, a kandidatkinje su i Moldavija, Ukrajina i Gruzija. Većina njih počela je i pristupne pregovore.

– Vodimo računa i o Hrvatskoj dijaspori, kazao je premijer, posebno ističući projekt Ljetna škola domovina kroz koji mladi Hrvati iz cijelog svijeta dolaze u Hrvatsku i upoznaju zemlju svojih predaka.

Nakon što je premijer Plenković završio svoje izvješće o radu Vlade u trajanju od 60 minuta, 23 zastupnika prijavilo je povredu poslovnika.

M.M: /Foto: FaH