Croatian flag in the window of the old house, Zagreb, Croatia
Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika (za 77, šest suzdržanih, 27 protiv).
Simbolički raskid s komunizmom
Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajali su iz vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.
Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.
Nakon današnje izmjene Zakona broj neradnih dana ostaje na 13.
Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promjenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.
U kalendaru 11 spomendana
Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.
Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada, upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.
U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.
Nova sjednica počinje 27. studenoga
Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.
Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga.
Produženi vikend za Sveta tri kralja, Božić i Novu godinu, Prvi maj
Ostali bi državni praznici trebali ostati isti. Nova godina 2020. pada u srijedu, Sveta tri kralja u ponedjeljak – što znači, produženi vikend. Uskrs je kao i uvijek u nedjelju i slijedi ga neradni ponedjeljak 13. travnja, Dan rada pada na prvi dan maja koji će 2020. biti petak – još jedan produženi vikend. Tijelovo je u četvrtak 11. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u nezgodnu srijedu 5. kolovoza, a Velika Gospa u bezveznu subotu 15. kolovoza.
Još je lošija situacija sa Svim svetima koji će 2020. biti u nedjelju, a samo malo bolja situacija je s Božićem koji pada u petak te Svetim Stjepanom u subotu. Novu 2021. godinu, pak, dočekat ćemo u noći s četvrtka na petak pa će oni koji pretjeraju s pićem imati dulji vikend za oporavak.
R.I. Hina/Foto:press
Domovinski pokret Grada Zagreba u u ponedjeljak je od gradonačelnika Tomislava Tomaševića zatražio odgovor na…
Engleski glazbenik Chris Rea, širokoj publici najpoznatiji po božićnom hitu Driving Home for Christmas, umro je…
Proučivši zub iz čeljusti krave koja je bila pokopana na toj lokaciji, britanski znanstvenici otkrili…
Komentiraj