Predsjednica Grabar Kitarović je tom prigodom istaknula kako je vrijeme da ‘neovisno o političkom uvjerenju, nacionalnoj ili drugoj pripadnosti, a u privrženosti demokraciji i u otvorenosti povijesnoj istini, jedinstveno moralno i politički osudimo jugoslavenski komunistički režim kao totalitaran te provedemo i pravosudne korake radi utvrđivanja krivnje za najteže oblike državnoga terora u tom razdoblju’.
Podsjetila je kako se time nikome ne umanjuju zasluge tko je kao bivši pripadnik jugoslavenskih političkih ili sigurnosnih struktura dao doprinos uspostavi i obrani RH.
Time, rekla je, samo prihvaćamo i objektivno vrednujemo svoju povijest u svim njezinim protegama i sadržajima kako bismo se prošlošću neopterećeni u punoj mjeri mogli posvetiti budućnosti.
Naglasila je i kako Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima iz godine u godinu postaje sve važnijim povodom objektivna suočavanja s uzrocima i posljedicama, kako je rekla,razornog djelovanja fašizma, nacizma i komunizma na hrvatskim prostorima.
Predsjednica je napomenula i kako je odavno opravdano moralno i politički te sudski sankcionirano negativno nasljeđe fašizma i nacizma dok u velikoj mjeri, nasljeđe komunizma, još uvijek izmiče opravdanoj političkoj i moralnoj osudi kao i pravosudnom pravorijeku.
Hrvatska predsjednica izrazila je uvjerenje kako sada, kad smo izgradili stabilnu demokraciju i pobijedili na temelju Tuđmanove politike pomirbe u Domovinskom ratu, imamo snagu u punoj otvorenosti istini suočiti se i s tim razdobljem svoje povijesti.
Upravo je to razdoblje, smatra Predsjednica, s obzirom na trajanje bilo najdulje, a s obzirom na posljedice najteže po brojnosti pojedinačnih tragičnih sudbina ljudi i obitelji te po političkim posljedicama za slobodu i identitet hrvatskoga naroda i građana drugih nacionalnosti.
Naglasila je kako je to bio režim koji nije poštivao ljudska i nacionalna prava i slobode pa su nakon poratnih tragedija i poslije u miru tisuće ljudi bile zbog svojih uvjerenja i stajališta progonjene, zatvarane, osuđivane, obespravljivane pa i likvidirane.
Podsjetila je kako su ti oblici državnoga terorizma bivšega jugoslavenskog režima bili provođeni i u inozemstvu te dodala kako je među desecima njegovih žrtava bio i Nikola Štedul na kojeg je kao i prije njega na Bruna Bušića i mnoge druge bio počinjen atentat.
Istaknula je kako je stoga u povodu Europskoga dana sjećanja za promicanje hrvatske državotvorne misli i borcu za demokratsku i neovisnu Hrvatsku, zbog čega je bio žrtva državnoga terorizma bivše SFRJ Nikoli Štedulu dodijelila odlikovanje Reda Stjepan Radića.
Štedul se u svom govoru zahvalio na odličju te ocijenio kako ga, između ostaloga, prima i za sve one koji su u borbi za samostalnu i suverenu te demokratsku hrvatsku državu stradali od jugoslavenskoga komunističkog režima.
Izrazio je uvjerenost u otvaranje arhiva i početak procesa suočavanja s nedavnim nasljeđem negativne prošlosti.
Red Stjepana Radića dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskoga naroda.
Nikola Štedul rođen je 1937. u Rešetarovu. Bio je hrvatski emigrant, a u inozemstvu je vodio Hrvatski državotvorni pokret. Preživio je Udbin atentat, počinjen 1988. u Škotskoj. Štedul je i autor romana o poratnom hrvatskom otporu jugoslavenskom komunizmu – ‘Križar’.
Pedsjednica Grabar-Kitarović u utorak ujutro posthumno je odlikovala partizanskog borca Ljubomira Drndića Redom Stjepana Radića za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda.
MP/Foto:Ured predsjednice
Početkom svibnja u središtu Zagreba, u Ilici, došlo je do fizičkog sukoba između mlađe djevojke…
Španjolska policija objavila je fotografije najveće zapljene kokaina u povijesti Europe nakon što su njezini pripadnici presreli…
Malo je nekretnina iz jugoslavenskog razdoblja koje su izazvale toliko fascinacije kao penthouse Josipa Broza…
Komentiraj