Predsjednica pisala Bruxelessu: Lakše smo ulazili u EU dok nismo bili u njoj

Od prošlog petka, kada je na snagu stupila nova uredba Europske unije, prema kojoj se uvode sustavne granične kontrole na vanjskim granicama EU-a, vladaju strahovite gužve na granicama, posebice na granici sa Slovenijom. Čeka se i po nekoliko sati, kolone znaju biti nepregledne, a vozači i putnici su šokirani s onim što vide.  Postavlja se pitanje kako će tek biti kad počne turistička sezona.

Zbog ovog novog stanja na granicama predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru.

‘Poštovani čelnici institucija Europske unije, 

Obraćam vam se u vezi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama koja je već u prvom slučaju svoje primjene za vrijeme pojačanog broja prelazaka granice uslijed blagdanskog razdoblja ukazala na nekoliko problema. 

Naime, način primjene spomenute Uredbe od strane nadležnih tijela Republike Slovenije tijekom proteklih uskrsnih blagdana uzrokovao je višesatne zastoje na graničnim prijelazima između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, uz niz izravnih i trenutnih, ali i neizravnih i potencijalno dugoročnih posljedica, pogotovo ako bi se takav način primjene Uredbe nastavio. 

Prije svega, državljani država članica Europske unije, suočeni s uvođenjem sustavnih kontrola na granici između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, iskazali su izrazito nezadovoljstvo takvom novom praksom, a posebice dužinom čekanja na graničnu kontrolu. K tome, između Republike Hrvatske i Republike Slovenije stvorila se prepreka slobodnom kretanju osoba kakva postoji na vanjskim granicama Europske unije, a ne na onoj između dviju država članica. Moram naglasiti kako se državljani Republike Hrvatske ovih dana pitaju kako to da im je bilo lakše ući u Republiku Sloveniju i Europsku uniju dok Republika Hrvatska nije bila članica Europske unije nego sada kada jest. To je zaista apsurd! 

Moram istaknuti i kako je takvo postupanje Republike Slovenije u hrvatskoj javnosti stvorilo dojam ostvarenja neodgovornih najava nekih slovenskih političara kako Republika Slovenija može prema Republici Hrvatskoj poduzeti određene mjere i onemogućiti dolazak turista kao odgovor, svojevrsno sredstvo prisile ili retorzije, na stajalište Republike Hrvatske u vezi arbitražnog postupka koji Republika Hrvatska smatra nepovratno kompromitiranim i iza nas. Naglasila bih i u ovoj prigodi kako Republika Hrvatska želi s Republikom Slovenijom izgrađivati što bolje odnose. Dopustite mi napomenuti da istodobno, tijekom proteklih uskrsnih blagdana, na granici Republike Hrvatske s drugom članicom Europske unije, Mađarskom, nije bilo većih problema unatoč također pojačanom obujmu prometa. 

Osim toga, pribojavam se kako bi očekivanje istovjetnog postupanja na unutarnjim granicama Europske unije, posebice onima između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme nadolazećih ljetnih praznika moglo imati značajnog učinka na odluku mnogih državljana članica Europske unije, tradicionalnih gostiju koji u velikom broju dolaze upravo automobilima, i ove godine otići na ljetovanje u Republiku Hrvatsku, što bi onda pridonijelo i padu društvenog proizvoda obzirom da turizam čini blizu 20 posto u njegovom sastavu.  

Stoga vas pozivam da se, u okviru vaših nadležnosti, zauzmete za žurno iznalaženje rješenja da se na granicama Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije, dakle unutarnjim granicama Europske unije, primijeni režim graničnih kontrola koji će omogućiti nesmetan protok osoba i roba, kao i dosad.  

Željela bih naglasiti kako sve navedeno ni na koji način ne dovodi u pitanje spremnost Republike Hrvatske na puno provođenje pravne stečevine Europske unije pa i one glede schengenskog zakonodavstva, posebice imajući u vidu nastojanja Republike Hrvatske postati članicom schengenskog prostora u što skorijem razdoblju, ali i dužnost svih država članica i institucija Europske unije osigurati sigurnost naših građana. Republika Hrvatska svoje vanjske granice nadzire ujedno i kao granicu Europske unije, uključujući nadzor protoka osoba i roba iz trećih zemalja.’