Preminuo don Anto Baković, Plenković izrazio sućut kardinalu Puljiću

Širi dalje

U četvrtak 26. siječnja u KB Zagreb u 86. godini preminuo je don. Anto Baković. Vlč. Baković se od 6. siječnja nalazio u u Svećeničkom domu sv. Josipa, a danas je u ranim jutarnjim satima hospitaliziran u KB Zagreb na Rebru, izviješteno je iz Svećeničkoga doma.

Don Anto Baković rođen je 1931. u Goraždu. Za svećenika je zaređen 1959. Kao bogoslov, a poslije i svećenik, proveo je deset godina robije u sedam zatvora.

Za vrijeme bivše države zbog svojih je stajališta o Stepincu, Crkvi i hrvatskoj samostalnosti proveo čak deset godina u sedam različitih zatvora. Kao svećenik djelovao je u župama u Bosni i Hercegovini, a krajem šezdesetih otišao je na službu u Janjevo.

Godine 1975. postao je župnik u Maglaju, BiH, gdje je gradio svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Zbog bolesti je umirovljen 1983. godine. Od tada je proučavao pitanja demografske obnove Hrvatske, a od 1990. godine bavio se istraživačkim radom o hrvatskim mučenicima XX. stoljeća.

Uređivao je i izdavao Narod, mjesečnik za demografsku obnovu i duhovni preporod. Napisao je knjige: “Za jednu bolju Hrvatsku”, “Hrvatska demografska čitanka”, “Jedno dijete više”, “Programska načela Hrvatskog populacijskog pokreta”, “Drinske mučenice”, “Ostaje li Hrvatska bez majki”, “Dječak s Drine” (autobiografija), “Svećenici – žrtve rata i poraća”, Hrvatski martirologij XX. stoljeća i “Batinama do oltara”.

Osnovao je udruge Hrvatski populacijski pokret, Pronatalitetni pokret Jedno dijete više, Martyrium Croatiae i Apostolat ljubavi ‘Jedna obitelj više’.

Umirovljen je 1983. i od tada proučava pitanja demografske obnove Hrvatske, a od 1990. bavi se istraživačkim radom o hrvatskim mučenicima XX. stoljeća.

U povodu smrti don Ante Bakovića, predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u svoje osobno ime i u ime Vlade izraze sućuti obitelji i nadbiskupu i metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću.

S tugom sam primio vijest o smrti don Ante Bakovića, hrvatskog svećenika i velikog promicatelja demografske obnove i pronatalitetne politike. Proživio je težak život, robijao više od deset godina, no uvijek se ustrajno, gotovo s mladenačkim zanosom i idealizmom borio za svoj narod, posebice za obitelj, mlade i djecu. Njegova djela ostat će trajno nadahnuće budućim naraštajima, navodi se u poruci.

Maxportal/foto:FaH

Širi dalje