Tada je njegovo stanje ocijenjeno za sada stabilnim, no uslijedilo je daljnje pogoršanje i bio je priključen i na umjetna pluća, ECMO aparat. Prije dva dana skinut je s tog aparata i vraćen na respirator, jer je došlo do laganog oporavka pluća, no, njegov organizam na kraju ipak nije izdržao.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako je s tugom primio vijest o Tuđmanovoj smrti.
“S velikom tugom sam primio vijest o odlasku prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, dragog kolege, prijatelja i zastupnika u Hrvatskom saboru, sina prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, istaknutog političara i znanstvenika posvećenog zaštiti nacionalnih interesa”, napisao je na Twitteru.
“U ovim tužnim i bolnim trenucima, obitelji Tuđman, izražavam iskrenu sućut i suosjećanje, u ime vlade i svoje osobno”, napisao je Plenković
Miroslav Tuđman rođen je 25. svibnja 1946. u Beogradu, kao prvi sin Franje i Ankice Tuđman. Ime je dobio po Miroslavu Krleži. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao.
Godine 1968. bio je urednik Studentskog lista, a potom je bio zamjenik urednika Tjednog lista omladine da bi 1971. godine bio i glavni urednik časopisa Pitanja.
Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970. Iako je, nakon slamanja maspoka, njegov otac postao disident, a ubrzo završio u zatvoru, Miro Tuđman je živio prilično normalnim životom. Od 1972. radio je u Referalnom centru u Zagrebu, poslije 1977. u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Doktorsku disertaciju obranio je 1985., četiri godine kasnije, još uvijek u vrijeme socijalizma, postao je osnivač i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije (1989–90), da bi 1998. bio promoviran u rang redovnog profesora. Unatoč proskribiranom ocu, u komunizmu jr izgradio zavidnu sveučilišnu karijeru, što je fasciniralo njegovog oca.
Znanstveno i stručno bavio se teorijom i epistemologijom informacijske znanosti te problemima državne sigurnosti, i autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka te desetak knjiga.
Utemeljitelj je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989. – 1990.), bio je prodekan Filozofskog fakulteta (1990. – 1991.). a godine 2000. pokreće međunarodni časopis National Security and the Future, kojemu je glavni i odgovorni urednik.
Hina/Foto: FaH
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirale je pregovore nakon izbora. Tvrdi da je domaća…
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanom otvorenju nove zgrade Srednje škole Čakovec, a…
Nakon nove akcije EPPO-a u kojoj su uhićeni bivši pomoćnik ministrice, bivši dekan i bivši profesor…
Komentiraj