Tada je njegovo stanje ocijenjeno za sada stabilnim, no uslijedilo je daljnje pogoršanje i bio je priključen i na umjetna pluća, ECMO aparat. Prije dva dana skinut je s tog aparata i vraćen na respirator, jer je došlo do laganog oporavka pluća, no, njegov organizam na kraju ipak nije izdržao.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako je s tugom primio vijest o Tuđmanovoj smrti.
“S velikom tugom sam primio vijest o odlasku prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, dragog kolege, prijatelja i zastupnika u Hrvatskom saboru, sina prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, istaknutog političara i znanstvenika posvećenog zaštiti nacionalnih interesa”, napisao je na Twitteru.
“U ovim tužnim i bolnim trenucima, obitelji Tuđman, izražavam iskrenu sućut i suosjećanje, u ime vlade i svoje osobno”, napisao je Plenković
Miroslav Tuđman rođen je 25. svibnja 1946. u Beogradu, kao prvi sin Franje i Ankice Tuđman. Ime je dobio po Miroslavu Krleži. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao.
Godine 1968. bio je urednik Studentskog lista, a potom je bio zamjenik urednika Tjednog lista omladine da bi 1971. godine bio i glavni urednik časopisa Pitanja.
Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970. Iako je, nakon slamanja maspoka, njegov otac postao disident, a ubrzo završio u zatvoru, Miro Tuđman je živio prilično normalnim životom. Od 1972. radio je u Referalnom centru u Zagrebu, poslije 1977. u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Doktorsku disertaciju obranio je 1985., četiri godine kasnije, još uvijek u vrijeme socijalizma, postao je osnivač i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije (1989–90), da bi 1998. bio promoviran u rang redovnog profesora. Unatoč proskribiranom ocu, u komunizmu jr izgradio zavidnu sveučilišnu karijeru, što je fasciniralo njegovog oca.
Znanstveno i stručno bavio se teorijom i epistemologijom informacijske znanosti te problemima državne sigurnosti, i autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka te desetak knjiga.
Utemeljitelj je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989. – 1990.), bio je prodekan Filozofskog fakulteta (1990. – 1991.). a godine 2000. pokreće međunarodni časopis National Security and the Future, kojemu je glavni i odgovorni urednik.
Hina/Foto: FaH
Malo je nekretnina iz jugoslavenskog razdoblja koje su izazvale toliko fascinacije kao penthouse Josipa Broza…
Kako se mijenjaju vremenska doba, tako je mijenjaju i modni trendovi, a s njima i…
Novinar Ivica Blažičko prvi put je javno komentirao aferu Hrvatskog skijaškog saveza nakon što se…
Komentiraj