Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ove će godine biti drugi po visini u EU-u i ostat će među najvišima i sljedeće dvije godine, dok bi inflacija s ovogodišnjih 8,1 posto trebala pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025., procjenjuje Europska komisija u jesenskim gospodarskim prognozama.
Iako za europsko gospodarstvo Komisija kaže da je tijekom ove godine izgubilo zamah zbog visokih troškova života i povećane globalne nesigurnosti, u Hrvatskoj se očekuje kontinuirani rast BDP-a i u ovoj i u sljedeće dvije godine, malo sporije smanjivanje inflacije, solidan rast zaposlenosti, rekordno niska nezaposlenost i nastavak smanjivanje zaduženosti.
Za ovu godinu Komisija navodi rast BDP-a: 2,6%, što je znatno više od projiciranih 1,6%. Za 2024. predviđa se rast od 2,5%, koji bi u 2025. trebao dosegnuti 2,8%.
Ovako solidan rast BDP-a u Hrvatskoj rezultat je uspješne 2022. godine, pristupanja schengenskom i europodručju. Državna potrošnja i ulaganja te povećana apsorpcija fondova EU-a uz nepovratna sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost pridonose “široko zasnovanom” rastu BDP-a, stoji u Komisijinoj analizi. Tomu pridonosi, dodaje se, i povećanje neto izvoza.
U Hrvatskoj inflacija ustrajnija nego drugdje
Glavni je rizik za gospodarske izglede ustrajnija inflacija i njezin sporiji pad u Hrvatskoj nego drugdje u europodručju. Komisija predviđa inflaciju od 8,1%, koja bi u sljedećoj godini pala na 2,4%, te dodatno smanjivanje na 1,6% u 2025.
Ova prognoza uključuje i pretpostavljeno postupno ukidanje državnih mjera za održavanje niskih cijena energenta do kraja ožujka 2024.
Nastavak rasta zaposlenosti
Komisija predviđa da će i zaposlenost nastaviti rasti i u 2024. i 2025. unatoč nedostatku radne snage, pa će stopa nezaposlenosti biti rekordno niska.
Mjere usavršavanja i prekvalifikacije koje su predviđene u Fondu za oporavak i otpornost trebale bi dodatno olakšati radnicima da prelaze u sektore u kojima nedostaje radne snage.
Visoke državn prihode i u 2023.
Deficit i javni dug države nastavljaju se smanjivati i Komisija bilježi da je deficit porastao u mali višak od 0,1% BDP-a u 2022., a snažna gospodarska aktivnost održat će visoke državne prihode i u 2023.
Komisija predviđa povećanje državnog deficita na 1,8% u sljedeće dvije godine, što je dvostruko manje od dopuštenih 3%.
Što se zaduženosti države tiče, ona će se smanjivati sa 68,2% BDP-a u prošloj godini na 58,8% u sljedećoj i 58,2% u 2025. Smanjenje javnog duga posljedica je snažnog rasta BDP-a, navodi se u izvješću Komisije.
Hina/Foto: Ilustracija
Ured predsjednika i službeno je priopćio da je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade. (više…)
Pod egidom afirmacije manjinskih srpskih prava, koristili svaku priliku da bi vrijeđali nacionalne osjećaje hrvatskog…
Smrt od kardiovaskularnih bolesti skočila je globalno s 12,1 milijuna iz 1990. godine na 20,5…
Komentiraj