“Projekt Vjesnik”: Tu su planirani neboderi s 34 kata, najviši u Zagrebu

Planovi za kompleks Vjesnikova nebodera, ovog tjedna izgorjelog u požaru, ponovno su postali aktualni. Stručnjaci uglavnom ističu da je obnova preskupa, a rušenje otvara put gradnji novog kompleksa što je bio i sadržaj studije izrađene još 2012.

Dokument “Studija prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik u Zagrebu”, kako je potvrđeno Hini, bio je još prije 13 godina predstavljen suvlasnicima tog kompleksa tada procijenjene vrijednosti od oko 80 milijuna eura te je predstavljao mogućnosti gradnje u slučaju dogovora, uknjiženja vlasništva u predloženim omjerima, formiranja zajedničke parcele i pronalaska zainteresiranog investitora.

U vrijeme izrade studije, a na temelju dogovora suvlasnika, pravo na 60,96 posto vlasništva Vjesnikova kompleksa imali su država i tada još postojeća tiskara Vjesnik d.d., Allegheny Financial imao je 11,95 posto, Styria preko Večernjeg lista 10,89 posto vlasništva te Tisak u sklopu Agrokora Ivice Todorića 10,96 posto vlasništva. Ostatak je pripadao manjim suvlasnicima.

Suvlasnicima tog kompleksa tada je bila predstavljena i studija, povjerena poduzeću Stimar, a izrađena u birou Urbane tehnike.

Studija nepoznata široj, ali i stručnoj javnosti

Prema tom dokumentu, na Vjesnikovoj parceli od 32.435 četvornih metara predviđala se gradnja poslovno-stambenog prostora na čak 260.000 četvornih metara,

gotovo šest puta više od dosadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na oko 17.000 četvornih metara izgrađene površine.

U toj studiji, nepoznatoj široj, ali i stručnoj javnosti, bile su predstavljene četiri skice budućeg uređenja poslovnoga kompleksa.

Ukratko, kako Hina otkriva, od tada postojećeg kompleksa bio je predviđen ostanak samo nebodera Vjesnika, a predviđalo se rušenje dvorišnih zgrada i press centra (zgrade bivših redakcija Večernjeg lista, Vjesnika i Sportskih novosti na Slavonskoj aveniji).

Najviši neboder u Zagrebu

Prostorom bi dominirali, ovisno o varijanti, neboderi od 25 pa do 34 kata. Predstavljeni neboder od 34 kata, kako su potvrdili stručnjaci, bila je najviša ikad planirana zgrada u Zagrebu i bio je predviđen u glavnoj – varijanti A navedene studije.

Vrijedno je istaknuti i da se u vrijeme izrade te studije odlučivalo i o gradnji nebodera Tower 123, na zagrebačkoj Trešnjevci prema planu Allegheny Financiala koji je trebao imati 32 kata. No, od toga nije bilo ništa jer je Grad Zagreb stopirao projekt.

Omjeri vlasništva nad kompleksom Vjesnika od izrade studije nisu se značajnije promijenili, ali su udjele Styrije i Agrokora, odnosno Tiska, preuzele tvrtke VLM Cvjetno i FNG Nekretnine, a država je, preuzevši udjele propale tiskare Vjesnik, “betonirala” svoje većinsko vlasništvo nad kompleksom Vjesnika.

No, od predložene gradnje nije bilo ništa iako je Općinski građanski sud u Zagrebu 2015. usvojio zajednički prijedlog tada još postojeće tiskare Vjesnik d.d., predstavnika Večernjeg lista, Tiska i Allegheny Financiala, za podjelom i uknjiženjem vlasništva nad nekretninama i zemljištem nekadašnjeg NIŠPRO Vjesnika.

“Projekt Vjesnik”

Prema tom sudskom rješenju, bila je usvojena zajednička prijava predlagatelja za formiranjem jedinstvene katastarske čestice i podjeli vlasništva nekretnina bivšeg Vjesnika.

No, nikada nije došlo do najavljivanog državnog otkupa udjela od drugih suvlasnika iako je više puta bilo isticano da država ima namjeru kupiti preostale dijelove cijele nekretnine bivšeg NIŠPRO Vjesnika, a naročito nakon što je Planu upravljanja državnom imovinom 2015. bio najavljen i “Projekt Vjesnik”. Glavni cilj tog projekta bio je “stjecanje nekretnina u svrhu smještaja tijela državne uprave”.

S druge strane, o studiji koja je nudila više varijanti gradnje na prostoru Vjesnikova kompleksa nikada nije bilo izdano službeno priopćenje niti jednog od suvlasnika tog prostora.

Prema riječima jednog od bivših predsjednika uprave Vjesnika d.d., taj je dokument izrađen još u mandatu prethodnih uprava tog poduzeća prije 2012. i o njemu je trebao odlučiti isključivo novi vlasnik kompleksa.

U Društvu arhitekata Zagreba (DAZ) naknadno su potvrdili da ni struka nije bila upoznata s tom studijom, a prema riječima bivšeg predsjednika DAZ-a Tea Budanka, predložena se izgradnja na prvi pogled činila potpuno besmislenom s obzirom na čitav niz praznih poslovnih prostora i građevina u Zagrebu.

Hina/ Foto:: Google maps

 

Vjesnik /FotoIvan Žužak