Saboru predana peticija za micanje molitelja s Trga: ‘Vraćaju nas u 19. stoljeće’

Inicijatorice peticije kojom se traži micanje molitelja s glavnih gradskih trgova predale su u srijedu Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora više od 61.000 prikupljenih potpisa te su pritom istaknule da ta brojka pokazuje da građani osjećaju da nešto ne valja u našem društvu.

Na stranici na kojoj je peticija pod nazivom “Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025.” pokrenuta u subotu, 6. prosinca, vidljivo je da je peticija u međuvremenu prikupila više od 65.000 potpisa.

Jedna od inicijatorica Sanja Sarnavka, koja ju je predala zajedno s Marinom Škrabalo i Tanjom Dabo, rekla je da ju je potpisalo jako puno muškaraca, “što pokazuje da su i oni osvijestili problem”.

“Moramo stati s ovim etiketiranjima, zabranama, diskriminatornim zahtjevima od kojih su klečavci o kojima danas govorimo tek jedan segment onoga što ne valja u našem društvu”, kazala je Sarnavka novinarima uoči predaje potpisa.

“Klečavci rade nešto što nije dobro, a to je da – u trenutku kad imamo puno zakona i niz međunarodnih konvencija koje zahtijevaju da države rade na postizanju što višeg stupnja ravnopravnosti spolova – zahtijevaju da se žene vrate u devetnaesto stoljeće. To je nešto što moramo spriječiti i zaustaviti”, kaže.

Upitana da komentira to da se ovo tumači kao zabrana molitelja da budu na trgovima, Sarnavka je odgovorila da to rade “oni koji ne razumiju i ne čuju ono što govore”.

Najavila je da će na trgu nakon postavljanja ruža za ubijene žene “koje je jedan takozvani kršćanin i vjernik višekratno pregazio”, pročitati tekst iz Evanđelja po Mateju. “Da podsjetim i vjernike i nevjernike što je Isus, čije ćemo rođenje uskoro slaviti, poručio vjernicima”, dodala je.

Sarnavka ističe da se molitelje i žene koje ne prijavljuju nasilje “definitivno može dovesti u korelaciju”.

“Ako netko poručuje budi pokorna, ako smo vidjeli ovaj čin gaženja ruža koje su stavljene u spomen mrtvih žena, možemo očekivati što bi se dogodilo i što se događa onima koje pokažu da nisu pokorne”, kaže.

Ocijenila je da kod vladajućih postoji “ogromna licemjernost” jer će s jedne strane reći nulta tolerancija prema nasilju, “a onda imamo potpredsjednika vlade Medveda koji kada dođu nekakvi tipovi pred privatni prostor saborske zastupnice, samohrane majke, koji urlaju pred njezinim prozorom i prijete – izjavi da je ona kriva jer ih je izazvala”.

Lugarić: Osobna podrška peticiji

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić koja je primila inicijatorice peticije rekla je da podržava sve akcije koje ne samo simbolički, nego i sadržajno usmjerene protiv umanjenja prava žena.

“Jer to je ono što se zapravo događa i tako ja čitam ovu peticiju”, dodala je.

“Ako se žene osjećaju diskriminirano jer netko moli protiv toga kako se one oblače, ako netko moli za čednost u odijevanju, da muškarac bude duhovni autoritet obitelji, onda žene koje se osjećaju diskriminirano imaju pravo na zaštitu države i najviših institucija”, poručila je Lugarić.

Nakon što urudžbira peticiju, proslijedit će je ostalim nadležnim odborima Hrvatskoga sabora – Odboru za unutarnju politiku, Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odboru za Ustav i politički sustav, predsjedniku Sabora i tražiti reakciju od njih.

Također, tražit će očitovanje Vlade i vladinih institucija oko toga što misle učiniti “da se više od 50 posto građanki ne osjeća diskriminirano jer je o tome zapravo ovdje riječ”.

Nasilje nad ženama se, napominje Lugarić, povećava, ono je brutalnije i njegova pojavnost sve češća, “što se vidi i u sve većem broju femicida”.

“Ako kažemo da imamo zakone koji su super, protokole koji su dobri, ako kažemo da svaka institucija radi sve ono što treba, a to se i dalje događa, onda stvari ne funkcioniraju i sustav nije dobro postavljen”, naglašava.

Stoga prvenstveno očekuje” doista dobar” prijedlog nove Nacionalnog plana borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te želi da on ima izrazitu rodnu dimenziju, jer nasilje nesrazmjerno pogađa žene u odnosu na muškarce.

Peticiju će, nakon Hrvatskog sabora njezine inicijatorice predati Vladi i Ustavnom sudu.

Hina/Foto: hrt