Šešelj je u Hrvatskoj 1991. bio osuđen na 4,5 godine zatvora! Zašto je pušten i aboliran!?

VOJISLAV ŠEŠELJ, vođa srpskih radikala koji je jučer u Haagu oslobođen po svim točkama optužnice, u Hrvatskoj je već bio osuđen, ali i aboliran.

Naime, Šešelj je  1992. godine bio uhićen i osuđen na 4, 5 godina zatvora zbog “izazivanja vjerske i nacionalne mržnje te pozivanja na razbijanje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske”.

 

Na četničkom skupu u Jagodnjaku, naselju 20-ak kilometara sjeverno od Osijeka, 20. travnja 1991. održan je prijeteći govor na kojem je uz Šešelja i Jovu Ostojića govorio i Milan Paroški koji je Hrvatima najavio pokolj:

“Ovo je srpska teritorija i njima (Hrvatima) mora biti jasno da su oni dođoši. Prema tome, tko god vam dođe i kaže da je ovo njegova zemlja, taj je uzurpator, taj je došao da ubija i tog imate prava da ubijete kao kera pored tarabe!

” kazao je tada Paroški

Vojni sud u Osijeku 21. srpnja 1992. godine je Šešelja, Paroškog i Ostojića proglasio krivim “zbog kaznenog djela – protiv Republike Hrvatske, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”. Šešelj je osuđen na 4, 5 godine, a Paroški  i Ostojić na po četiri godine zatvora.

Šešelj se pred okupljenima u Jagodnjaku obrušio i na na srbijansku Vladu što nije već tada Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem pripojila Srbiji,  spomenuo je granice „velike Srbije“ do crte Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica.

Skup je inače imao odobrenje Policijske uprave Osijek, no nakon mitinga Šešelj je uhićen, a tadašnji načelnik Policijske uprave Osijek Josip Reihl-Kir novinarima u Belom Manastiru je rekao da je PU Osijek podnijela kaznenu prijavu protiv Vojislava Šešelja, Milana Paroškog i Jovana Ostojića zbog „izazivanja vjerske i nacionalne mržnje, te pozivanja na razbijanje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske“.

Šešelj je 1992 u odsutnosti osuđen je na 4 godine i 6 mjeseci zatvora, ali je temeljem Zakona o aboliciji ta kazna ukinuta 30. lipnja 1998. godine.

U Hrvatskoj se  do danas Zakon o aboliciji različito tumači,  pa neki tumače da se ne odnosi na već presuđene kazne, dok drugi zastupaju politički stav da se abolicija odnosi na sve osim teških ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

M. Marković/Foto:arhiv