Snimka za povijest! Na današnji dan nastala je čuvena ratna fotografija

“Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, predajem vam korpus i čestitam Hrvatskoj vojsci na pobjedi”, raportirao je srpski oficir hrvatskom generalu Petru Stipetiću i nakon toga na haubi automobila potpisao predaju posljednjih ostataka agresorskih snaga.

Toga 8. kolovoza na cesti uz motel Brijuni pokraj Gornjeg Viduševca, nastala je najznamenitija ratna fotografija generala Petra Stipetića. Iako je dan ranije ministar obrane Gojko Šušak objavio da je Oluja završila, predaja 21. kordunskog korpusa posljednje velike pobunjeničke formacija koja je položila oružje bio je stvarni kraj operacije.

Fotografija potpisivanja predaje srpske vojske, koju je snimio Svebor Lubura, uslijedila je nakon što je Stipetić okružio neprijateljske snage i zaprijetio da će ih uništiti.

“Tako nešto se, čini mi se, nije dogodilo od Drugog svjetskog rata. Nigdje, ni u jednom ratu. Ta fotografija gdje general Stipetić stoji, a Čedo Bulat mu na haubi automobila potpisuje kapitulaciju je slika ravna onoj podizanja zastave na Iwo Jimi”, rekao je svojedobno Predrag Fred Matić.

Jedan časnik i jedan oficir

Petar Stipetić i Čedo Bulat, jedan časnik i jedan oficir, nekoliko godina prije ove slike bili su drugovi. Stipetić je Bulatu bio nadređen u 5. vojnoj oblasti Jugoslavenske narodne armije sa sjedištem u Zagrebu. Dok Bulat nije otišao u Krajinu, a Stipetić u Hrvatsku vojsku.

“Kako si?” pitao je Stipetić Bulata nakon potpisivanja bezuvjetne predaje.

“A, kako? Nikako”, odgovorio mu je stari poznanik. Stipetić je pukovniku Bulatu ponudio i civilno odijelo i poseban prijevoz, no ovaj je to odbio ostavši sa svojom poraženom vojskom.

Smjena Basarca

General Petar Stipetić toga 8. kolovoza 1995. godine nije se ni trebao nalaziti na cesti pokraj Gornjeg Viduševca. Po prvotnim planovima za Oluju poslan je u Slavoniju, u Đakovo, da spriječi mogući napad iz Srbije i još uvijek okupiranog Podunavlja.

Operacije na Banovini bile su povjerene generalu Ivanu Basarcu. No, umjesto  da zaokruži Petrinju i prisili neprijatelja na predaju, Basarac je svojevoljno promijenio planove i frontalno krenuo na grad zbog čega je Hrvatska vojska imala veliki broj žrtava.

Franjo Tuđman je Stipetiću naredio da preuzme zapovjedništvo na Banovini i smijeni bahatog i zapovjedno nespremnog Basarca. Kako je svjedočio Mate Laušić, očekivalo se da Basarac, željan vojničke slave, neće lako prepustiti zapovjedništvo, pa je Stipetića u Sisak pratio vod Vojne policije.

Osobe iz Stipetićeve pratnje osobno su mi svjedočile da su bili spremni na “odlučnu akciju” ako bahati Basarac bude pravio probleme. No Stipetić je na miran način uvjerio Basarca da je ‘svoju dionicu odradio’.

Njegovo micanje sa zapovjedne dužnosti nije provedeno kao smjena nego kao “popuna zapovjedništva”.  Stipetić mu je ostavio i zapovjedni ured, a sam se smjestio u sobu do njega i preuzeo vođenje akcije.

Kruna karijere je čuvena ratna fotografija nastala u Glini 8. kolovoza 1995. koja bi trebala biti na naslovnoj stranci udžbenika povijesti u hrvatskim školama.

M. Marković/Foto: Svebor Lubura