NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.
“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.
Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina. Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada.
Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definirana kao “najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti”. Stoltenberg je potvrdio da će saveznici rasporediti trupe u zemljama NATO-a koje su najbliže Rusiji.
U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.
Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a. Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO.
Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti uklonjena”.
Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u. Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.
Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.
Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
Hina/Foto: U.S. Department of defence
Na dan kada je Tužiteljstvo za organizirani kriminal (TOK) podiglo optužnicu protiv ministra kulture Nikole…
Novinar N1 Mladen Savatović najavio je da će podnijeti tužbu protiv predsjednika Srbije Aleksandar Vučića,…
Zbog kvara na proizvodnom dijelu centralnog toplinskog sustava grada Zagreba jutros je došlo do obustave…
Komentiraj