Tko je Péter Magyar i kako je postao noćna mora Viktora Orbana

Iako je osnovana prije samo šest godina konzervativna i proeuropska stranka Tisza je 2026. je postala najmoćnija politička snaga Mađarskoj.

Stranku su 23. listopada 2020. osnovali Attila Szabó i Boldizsár Deák, a njezino ime nastalo je kombinacijom slogova iz riječi tisztelet (poštovanje) i szabadság (sloboda), uz jasnu simboličku poveznicu s rijekom Tisom, jednim od najprepoznatljivijih motiva mađarske književnosti i nacionalne simbolike.

Upravo zbog učestalih poplava rijeke, slogan “Tisza plavi!” postao je popularan poklič na stranačkim skupovima i dio identiteta nove političke retorike. Stranka je godinama ostala na političkoj margini sve do 2024., kada se na sceni pojavio Péter Magyar, bivši član Fidesza i bivši suprug ministrice pravosuđa Judit Varga.

Magyar je u javnost ušao nakon skandala s predsjedničkim pomilovanjem, u kojem je predsjednica Katalin Novák pomilovala osobu koja je prikrivala pedofilske zločine, a Varga je kao ministrica morala supotpisati odluku. Skandal je izazvao politički potres, a Magyar je iskoristio trenutak za povratak u politiku, okupljajući pokret “Stand up Hungarian Community” koji ubrzo preuzima ključne pozicije u Tiszi.

Preuzimanje stranke

Magyar je 22. srpnja 2024. izabran za predsjednika stranke, čime počinje njezina transformacija iz neaktivne organizacije u novu političku platformu s ambicijom da izazove dugogodišnju dominaciju Fidesza.

Prvi veliki test bili su izbori za Europski parlament u svibnju 2024., na kojima Tisza postiže iznenađujući rezultat: gotovo 30 posto glasova, drugo mjesto na nacionalnoj razini i sedam zastupnika u Europskom parlamentu.

Mediji su taj rezultat opisali kao najozbiljniji izazov Fideszu u više od desetljeća. Iako je tijekom kampanje tvrdio da neće preuzeti mandat, Magyar je nakon internog glasanja na stranačkoj web stranici — gdje je više od 75 posto članova glasalo da ga preuzme — ipak postao jedan od sedam zastupnika Tisze u Europskom parlamentu.

O Europskoj uniji

Nakon europskih izbora stranka kreće u ubrzanu izgradnju terenske mreže kako bi se pripremila za parlamentarne izbore 2026. godine. Uspostavlja “Tisza otoke”, lokalne organizacije pristaša i potencijalnih kandidata, s ciljem da se probije u ruralne izborne jedinice u kojima Fidesz tradicionalno dominira. Do siječnja 2025. registrirano je 208 takvih otoka s više od 20 tisuća članova.

U političkom programu Tisze ključna je borba protiv korupcije. Magyar često govori o “mafijaškoj državi” i tvrdi da se državne institucije koriste za bogaćenje uskog kruga povezanih obitelji. Stranka zagovara pristupanje Europskom uredu javnog tužitelja (EPPO), jačanje neovisnosti pravosuđa, snažnije mehanizme kontrole vlasti te deklasifikaciju dosjea agenata iz komunističkog razdoblja, posebno onih vezanih uz privatizaciju 1990-ih.

U području demokratskih reformi Tisza predlaže izravni izbor predsjednika države, ukidanje beneficija za bivše predsjednike, ograničavanje mandata izabranih dužnosnika te referendum o ograničavanju mandata premijera na najviše dva mandata, odnosno osam godina.

U gospodarskom programu Magyar ističe da bi glavni prioritet buduće vlade bio povrat 20 milijardi eura sredstava Europske unije koja su zamrznuta zbog sporova s Europskom komisijom.

Ta bi sredstva, prema stranci, bila iskorištena za poticanje gospodarstva, pomoć malim i srednjim poduzećima te uvođenje nacionalnih minimuma, uključujući energiju i socijalnu skrb. Magyar također podržava uvođenje eura, navodeći da bi donio stabilnost i predvidljivost tržištima, poduzetnicima i građanima.

Vanjska politika

U vanjskoj politici Tisza zauzima proeuropski i prozapadni stav. Fidesz je optuživao stranku da je “marionetska vlada Bruxellesa”, dok je Magyar takve tvrdnje odbacivao i upozoravao na rusko miješanje u mađarsku politiku.

U Europskom parlamentu zastupnici Tisze uglavnom glasaju u skladu s proeuropskim skupinama, ali povremeno sudjeluju u “taktičkom usklađivanju” s Fideszom.

O Ukrajini

Stranka se protivi slanju oružja ili trupa u Ukrajinu, kao i ubrzanom pristupanju Ukrajine Europskoj uniji. U području migracija Tisza podržava strogu politiku, sličnu onoj Fidesza, te kritizira vladu zbog dovođenja velikog broja radnika migranata izvan EU.

Ulazak Pétera Magyara i iznenadni rast Tisze stvorili su novu dinamiku u mađarskoj politici, a stranka se sada pozicionirala kao najjači izazivači noćna mora Viktora Orbána.

Tko je Peter Magyar

Péter Magyar danas je najprepoznatljivije lice mađarske oporbe i čovjek koji je u samo dvije godine prešao put od anonimnog državnog dužnosnika do najopasnijeg izazivača dugogodišnje vladavine Viktora Orbána.

Rođen je 16. ožujka 1981. u Budimpešti, u obitelji duboko ukorijenjenoj u pravničku i konzervativnu tradiciju. Otac mu je bio odvjetnik, majka visoka dužnosnica Vrhovnog suda, a obiteljski krug uključivao je i Ferenca Mádlja, predsjednika Mađarske od 2000. do 2005.

Magyar je studirao pravo na Pázmány Péter Katoličkom sveučilištu i na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu, nakon čega je započeo karijeru kao vježbenik sudac, a potom i odvjetnik. U ranim dvadesetima pridružio se Fideszu, stranci koju je tada idolizirao i čiji je politički uspon nakon pada komunizma smatrao inspiracijom.

Radio je u Ministarstvu vanjskih poslova, u stalnom predstavništvu Mađarske pri EU u Bruxellesu, te kasnije u Uredu premijera. Bio je i direktor državne agencije za studentske kredite te član uprava nekoliko državnih poduzeća.

Njegov privatni i politički život dugo je bio povezan s Fideszovim vrhom. Godine 2006. oženio se Judit Vargom, koja će kasnije postati ministrica pravosuđa. Par se razveo 2023., a upravo će Varga i skandal oko predsjedničkog pomilovanja 2024. postati prekretnica u Magyarovoj karijeri.

Kada je predsjednica Katalin Novák pomilovala osobu koja je prikrivala pedofilske zločine, a Varga supotpisala odluku, izbio je politički potres. Magyar je tada javno progovorio o korupciji i pritiscima unutar sustava, objavio snimku na kojoj Varga govori o političkim intervencijama u pravosuđu i time se nepovratno razišao s Fideszom. Taj trenutak lansirao ga je u središte mađarske politike.

U ožujku 2024. objavio je da želi stvoriti novu političku platformu za građane nezadovoljne i vlašću i tradicionalnom oporbom. Preuzeo je malu, gotovo nepoznatu stranku Tisza i u nekoliko mjeseci pretvorio je u najjaču oporbenu snagu.

Na izborima za Europski parlament u lipnju 2024. Tisza osvaja gotovo 30 posto glasova i sedam mandata – najbolji rezultat bilo koje ne-Fidesz stranke od 2006. godine. Magyar postaje zastupnik u Europskom parlamentu, iako je u Bruxellesu prisutan minimalno, koristeći mandat prvenstveno kao političku platformu za obračun s Orbánom u Budimpešti.

Magyar se pozicionira kao konzervativni, ali proeuropski političar koji tvrdi da želi obnoviti vladavinu prava, ojačati neovisnost institucija i obračunati se s korupcijom. Njegovi kritičari, uključujući dio oporbe, opisuju ga kao polarizirajuću osobu, ponekad arogantnu i oštru, dok njegovi pristaše smatraju da upravo takva osobnost može izdržati politički sukob s Orbánovim sustavom.

Iako je godinama bio dio Fideszova kruga, danas je glavni simbol promjene u zemlji. Njegov politički uspon – od insajdera do najopasnijeg Orbánova rivala – jedan je od najdramatičnijih preokreta u suvremenoj mađarskoj politici.

M. Marković/Foto: Facebook PM