Trumpov zet bi od Srbije mogao naplatiti 50 mil. eura odštete. Lagali su mu

Na dan kada je Tužiteljstvo za organizirani kriminal (TOK) podiglo optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, Jared Kushner je objavio da se povlači iz projekta Glavnog stožera iz “poštovanja prema narodu Srbije i Beograda jer značajni projekti trebaju ujedinjavati, a ne razdvajati”.

Iako je objava učinjena u pomirljivom tonu, sudeći po stavkama ugovora Srbija bi mogla bi očekivati ​​zahtjev za odštetu do 50 milijuna eura.

Optužnice u slučaju Generalštaba podignute su i protiv Gorana Vasića, vršitelja dužnosti ravnatelja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Aleksandra Ivanovića, vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, i Slavice Jelače, tajnice Ministarstva kulture.

Država Srbija jamčila je strateškom partneru iz SAD-a, tj. Trumpovom zetu, da “ne postoji nikakva tužba, zahtjev, ročište, istraga, revizija, žalba, parnica, arbitraža ili građanski kazneni, upravni ili arbitražni postupak, niti tužba ili istraga koja prijeti pokretanjem u vezi sa zemljištem (na kojem se nalazi Glavni stožer) ili objektima”.

Također, napisano je da ne postoje nikakve okolnosti, činjenice ili bilo kakva naznaka da postoji opasnost od pokretanja bilo kakvog postupka protiv tvrtke koju će zajedno osnovati.

U ugovoru stoji da “ne postoji nepodmirena obveza na temelju sudske presude ili naloga ili kašnjenja u plaćanju bilo koje obveze dospjele za plaćanje u vezi sa zemljištem i zgradama, ili bilo kakve okolnosti koja bi, u svakom slučaju, mogla dovesti do bilo čega od navedenog”.

Država je jamčila da “ni ona, ni povezane (pravne) osobe ili njezini predstavnici nikada nisu poduzeli nikakve radnje koje krše bilo koji lokalni zakon u borbi protiv korupcije”.

Međutim, u projektu Generalštab angažiran je, između ostalih, i ministar financija Siniša Mali, protiv kojeg je ranije vođen postupak zbog pranja novca, koji se okončao uplatom novca u humanitarne svrhe. Naime, kako je ranije pisao KRIK, Agencija za borbu protiv korupcije i Uprava za sprečavanje pranja novca, ukazivale su na više problematičnih novčanih transakcija Siniše Malog.

Ministar Siniša Mali platio je krajem 2018. čak 200.000 dinara u humanitarne svrhe zbog čega je obustavljen postupak koji je protiv njega vođen jer nije prijavio svu imovinu.

“Te dvije stavke mogu biti razlozi da tvrtka Jareda Kushnera traži odštetu od Republike Srbije. Investitor se pouzdao u pravnu sigurnost države s kojom ugovara projekt, a onda ga ‘iza ćoška’ sačekao jedan karambol za koji nije ni naslutio da će se dogoditi, pa je pitanje koje bajke su pričali državni funkcioneri koji su bili dio državnog pregovaračkog tima. Kushner može tražiti odštetu, ali ne znamo hoće li će se pozivati na klauzule iz ugovora”, kaže za Nova.rs advokat Ivan Ninić.

Osim stavki u ugovoru, Ninić navodi da razlog za potraživanje odštete mogu biti i stvarni troškovi Kushnerove kompanije.

“Ako bi tražili odštetu morali bi u međunarodnom arbitražnom postupku dokazivati troškove firme u ovom slučaju, a poznato je da Srbija već decenijama gubi arbitražne postupke. Prema ugovoru, na arbitraži bi mogli tražiti najviše 50 milijuna eura. Kushner bi mogao imati izgubljenu dobit, ali javnost nema saznanja o njegovim stvarnim troškovima”.

“Kuhneru, očigledno, lex specialis nije bio dovoljan da nastavi s ovim projektom koji je naišao na ozbiljne političke poteškoće i koji bi mu mogao narušiti ugled. Projekt kojem je fundament koruptivan može da izazove brojne ekonomske posljedice. Vjerujem da je ovu odluku donio mnogo ranije, ali je odlučio objaviti ju nakon optužnog prijedloga protiv Nikole Selakovića. Ne bih se iznenadio da uskoro Kushnerovi advokati ispostave Srbiji cifru za obeštećenje”, smatra Ninić.

Inače, u ugovoru Srbija jamči da je procedura zakupa zemljišta, koje im se praktično daje na poklon, provedena u potpunosti sa zakonom i da nijedna odredba ne smije biti u suprotnosti s bilo kojom prinudnom odredbom imperativnog karaktera koju stranke ne mogu mijenjati.

“U ugovoru stoji da će država Srbija nadoknaditi zakupniku svu štetu koja nastane kao izravna ili neizravna posljedica kršenja ugovora. Država Srbija dala je jamstvo da će očistiti zemljište, predati parcelu u posjed i da će sve to biti u skladu s našim zakonima. Također su jamčili da na zemljištu Glavnog stožera nema tereta i da će se naše zakonodavstvo uskladiti kako bi prodaja parcele bila moguća.

Donijeli su lex specialis, ali još nisu uklonili zaštitnu oznaku, pa su se pojavile i optužnice i pokrenuli kazneni postupci, što je bio znak drugoj strani da se obveze iz ugovora neće ispuniti. To su razlozi zašto je Kushner odustao od projekta i zašto je mogao tražiti odštetu. Međutim, da bi jednostrani raskid ugovora bio zakonit, mora biti dostavljen u pisanom obliku drugoj strani, tj. državi Srbiji, koju zastupa Uprava za imovinu“, objašnjava Vesna Rakić Vodinelić, profesorica na Pravnom fakultetu.

Prema Zakonu o obveznim odnosima, navodi ona, ako jedna od stranaka odustane od ugovora jednostranom izjavom volje, to čini zbog neispunjenja obveza druge strane.

„U tom slučaju, prema našem Zakonu o obveznim odnosima, druga strana je dužna nadoknaditi ako je nastala ikakva šteta. Ako je Kushner išta uložio, sklopio druge ugovore, imao dodatne troškove, visina naknade ovisit će o svim tim čimbenicima“, kaže prof. Rakić Vodinelić.

Milijuni dolara

Prema dostupnim informacijama, između strateškog partnera iz SAD-a i Srbije potpisan je ugovor o zajedničkom ulaganju. Prema ugovoru, kada se on raskine zbog neispunjavanja navedenih uvjeta, Srbija ima samo pet dana od primitka pisane obavijesti da plati troškove raskida strateškom partneru.

Kako je definirano, troškovi raskida ugovora su zbroj takozvanih transakcijskih troškova i milijun eura.

Prema ugovoru, ne postoji ograničenje u iznosu potraživanja koje bi strateški partner mogao imati zbog kršenja ovih osnovnih jamstava. Kada su u pitanju sva ostala potraživanja, ona su ograničena na maksimalno 50 milijuna eura.

Tu su i transakcijski troškovi, koji su prema ugovoru svi oni koje je strateški partner imao vezano uz ovaj posao, odnosno stjecanje udjela u zajedničkom društvu. Uključujući i troškove pregovora.

Podsjetimo, prema ugovoru u koji je tjednik Radar imao uvid, Srbija se obvezala sama srušiti sve zgrade Glavnog stožera i ustupiti cijeli kompleks besplatno na 99 godina, s mogućnošću kasnijeg pretvaranja zakupa u vlasništvo. U ugovoru također stoji da ako država do svibnja 2026. ne ispuni nijednu svoju obvezu, američki partner može raskinuti ugovor i naplatiti milijunsku odštetu.

M.M: /Foto: Dnevnik.hr