Ogranak Matice hrvatske u Tomislavgradu u subotu je organizirao skup hrvatskih intelektualaca i predstavnika hrvatskih institucija iz BiH na temu “Unutarnje uređenje BiH” na kojem je usvojena i “Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH i demokratskom uređenju BiH”.
Deklaracija je usvojena nakon što je izabrano radno predsjedništvo u sastavu – Mijo Tokić, Mate Kelava, Ilija Protuđer i Anita Martinac.
“Mi, hrvatski intelektualci, javni kulturni djelatnici, te predstavnici hrvatskih, znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i drugih institucija svjesni teškog položaja hrvatskog naroda u BiH nudimo model budućeg demokratskog uređenja zemlje.
Ovaj model se sastoji u tome da se BiH uredi kao tronacionalna, federalna državna zajednica. Ovakvim unutarnjim uređenjem BiH osigurava se Hrvatima i Bošnjacima u RS, Hrvatima i Srbima u bošnjačkom entitetu, kao i Srbima i Bošnjacima u hrvatskoj teritorijalnoj jedinici slobodno organiziranje u svoje zajednice i povezivanje s nacionalnim entitetima BiH”, istaknuto je, uz ostalo, u obrazloženju usvajanja Deklaracije.
Potpisnici spomenute deklaracije od svih hrvatskih stranaka i političkih organizacija traže da odbiju sudjelovanje u izborima, ako oni budu raspisani po “neustavnom zakonu”.
Uz to, potpisnici Deklaracije mogućnost opstanka BiH kao samostalne, funkcionalne i samoodržive zajednice tri ravnopravna konstitutivna naroda, vide jedino pod uvjetom poštivanja tri načela.
Ta načela su:
Prvo, da BiH mora ostati cjelovita ali ne unitarna, drugo, da BiH treba biti organizirana kao država tri nacionalne teritorijalne zajednice, i to bošnjačke, hrvatske i srpske, a treće načelo spominje da nacionalne zajednice ne moraju imati teritorijalni kontinuitet.
Usvajanjem Deklaracije i njezinog zaključka kojim, smatraju potpisnici, ovako unutarnje uređenje BiH ne krije u sebi nikakvu opasnost za cjelovitu demokratsku trajno i samoodrživu, državotvornu zajednicu Bosnu i Hercegovinu.
Deklaracija će biti upućena Hrvatskom narodnom saboru u BiH sa zahtjevom da se prihvati kao službena politika HNS-a BiH i polazišta za razgovor sa srpskim i bošnjačkim pregovaračima o budućem uređenju BiH kao i razgovore s predstavnicima međunarodne zajednice o budućnosti i budućem uređenju BiH.
Po ovome što je objavljeno Deklaracija u mnogim elementima podsjeća na Lisabonski sporazum ( poznat kao Carrington-Cutileirov plan) iz rujna 1991. godine. Planom je predložena etnička podjela vlasti na svim razinama i prijenos ovlasti središnje države na lokalne etničke zajednice.
Po tom planu u sastav srpske konstitutivne jedinice trebalo je ući 37 općina (44 % teritorija), u sastav bošnjačke 52 općine (44 % teritorija), a u sastav hrvatske 20 općina (12 % teritorija). Sve tri strane su 18. ožujka 1992. potpisale sporazum; Alija Izetbegović za Bošnjake, Radovan Karadžić za Srbe i Mate Boban za Hrvate.
Međutim, 28. ožujka 1992. Izetbegović je, nakon susreta s tadašnjim američkim veleposlanikom u Jugoslaviji, Warrenom Zimmermannom, povukao svoj potpis i objavio da se protiv etničkoj podjeli BiH
M. Marković/Foto: Tomislavcity.com
Nakon burnih reakcija koje su uslijedile zbog otkazivanja dočeka hrvatskih rukometaša, Vlada je odlučila preuzeti…
Vlada Republike Hrvatske preuzela je potpunu organizaciju svečanog dočeka za naše brončane rukometaše. Središnja proslava…
Rukometaši Danske treći put u povijesti postali su europski prvaci nakon što su u finalu…
Komentiraj