Zagrebački biskup o izjavi kardinala Puljića: “Drago mi je da je reagirao”

Biskupi su na svom dvodnevnom, 71. redovitom plenarnom zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije razgovarali, među ostalim, o umjetnoj inteligenciji kao sredstvu manipulacije zbog čega je, poručili su, danas sve teže razlučiti što je istina.

Zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare kako se manipulacije nažalost događaju, a biskupi su na zasjedanju imali priliku vidjeti koliko one mogu biti strašne i koliko je čak i stručnjacima za to područje teško razlučiti što je od tekstova i fotografija istina, a što laž.

“Danas svi ulazimo u to područje, kojim god poslom da se bavimo izloženi smo sredstvu koje može biti od izvanredne pomoći, ali i može biti još gore kroz manipulaciju, koje bi se moglo dogoditi i u Crkvi. Pitanje kako danas doći do istine sve je snažnije i sve važnije”, istaknuo je.

Novinare je zanimalo što biskupi misle o reakciji umirovljenog vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića o preimenovanju zagrebačkih ulica koje su ranije nosile imena osoba povezanih s ustaškim režimom. Puljić je osudio odluku Gradske skupštine da promijeni ime ulice koja je nosila naziv po bivšem vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću, nazvavši zagrebačku vlast “rigidno lijevom i projugoslavenskom”.

“Što se tiče biskupa Ivana Šarića veoma je čudno da se mijenja naziv njegove ulice jer je on jedan od zaslužnih biskupa, preveo je evanđelje na hrvatski jezik i nije imao direktne veze s ustaškim pokretom u ono doba”, rekao je Gorski.

“S naše strane je to čudno, drago mi je da je Puljić intervenirao jer ga je naslijedio na biskupskoj stolici u Sarajevu. Dalje ne bih komentirao stvari jer mi nisu previše poznate”, dodao je.

Biskupi su sa zasjedanja papi Lavu XIV. poslali pismo u kojem ga pozivaju da posjeti Hrvatsku. „Dolazak pape je važan za vjernike da učvrsti vjeru i daje novi zamah svima, da se događa nešto pozitivno među ljudima. Hrvatskom narodu je potrebno podići nadu i optimizam koji će ih voditi kroz život”, kazao je.

Na zasjedanju su bile razmotrene i dopunske odredbe partikularnog prava za Hrvatsku biskupsku konferenciju. „Kanoni opće crkve u mnogim svojim izričajima su široki, a da bi bili primjenjivi na određenom području svaka biskupska konferencija ima pravo u skladu s njima donijeti svoje odredbe za pojedina područja koja smatra da ih treba preciznije definirati”, smatra Gorski.

Na dnevnom redu plenarnog zasjedanja bile su i teme koje se odnose na pastoral duhovnih zvanja te briga za svećenike.

Ivan Ćurić, predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, rekao je kako se u našim krajevima osjećaju određena smanjenja broja svećenika, redovnika, pripravnika i pripravnica što je vidljivo u manjem broju svećeničkih ređenja i novih zavjetovanja. Statistike pokazuju da taj već višegodišnji trend snažno pogađa neke dijelove svijeta, uključujući europski kontinent, dok je povećanje svećeničkih i redovničkih zvanja i dalje snažno u afričkim i azijskim zemljama, dodao je.

HBK je najavio za iduću godinu dva velika susreta – hrvatske katoličke mladeži u Požegi 2. i 3. svibnja 2026., te susret hrvatskih katoličkih obitelji u Osijeku i Aljmašu 19. rujna.

Požeški biskup Ivo Martinović rekao je kako su pripreme za požeško okupljanje u tijeku, a prijave se primaju putem interneta i e-maila do 15. ožujka. Prvi dan na rasporedu je kulturno-umjetnički program i euharistijsko slavlje, a potom mladi, za koje se očekuje da će doći iz BiH i inozemstva, odlaze po župama.

Hina/Foto: zg nadbiskupija