U organizaciji udruga Pokret Otoka i ePokret – Centar za kulturu življenja i razvoj, uz programsku podršku ZGRADOnačelnik.hr–a, otvorena je tema koja nadilazi ekologiju i duboko zadire u zdravlje, energetiku, urbanizam i socijalnu politiku.
Rasprava je jasno pokazala da kvaliteta zraka više nije samo okolišna tema – ona je istodobno zdravstveno, urbanističko, energetsko i socijalno pitanje. Evo konkretnih zaključaka i koraka.
Udišemo i izdišemo oko 20 tisuća puta dnevno, a o zraku razmišljamo tek kad postane problem. No stručnjaci upozoravaju: kvaliteta zraka u Hrvatskoj, posebno u kontinentalnim gradovima tijekom zimskih mjeseci, predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik o kojem se premalo govori.
Najveći zimski izvor sitnih čestica (PM2,5) u kontinentalnoj Hrvatskoj su kućna ložišta na kruta goriva. Dimnjaci na svega 10 metara visine ispuštaju čestice upravo tamo gdje ljudi žive i dišu.
Kad nastupi temperaturna inverzija – hladan zrak pri tlu, topliji iznad – vertikalno miješanje zraka je onemogućeno i onečišćenje ostaje zarobljeno nad gradom. To objašnjava zašto isti grad u dva uzastopna dana može imati drastično različitu kvalitetu zraka, bez ikakve promjene u prometu ili grijanju.
Prosječne godišnje koncentracije PM2,5: Slavonski Brod bilježi 25–28 µg/m³, Osijek 18–20, Zagreb 16–23, dok su priobalni gradovi u znatno boljoj poziciji – Split 9–11, a Rijeka samo 7–8 µg/m³. Darijo Brzoja iz DHMZ-a istaknuo je da model LOTOS-EUROS pokazuje kako oko polovice onečišćenja u većim hrvatskim gradovima dolazi iz prekograničnih izvora, što znači da lokalne mjere, iako nužne, same po sebi nisu dovoljne.
PM2,5 čestice prodiru duboko do alveola u plućima, a ultrafine prelaze u krvotok i kolaju cijelim tijelom, pokrećući sustavnu upalnu reakciju. Dugotrajna izloženost povezana je s astmom, KOPB-om, kardiovaskularnim bolestima i rakom pluća.
Dr. sc. Želimira Cvetković iz Zavoda „Andrija Štampar“ to je usporedila s kroničnim unosom soli – jedan dan ne uzrokuje bolest, ali dugotrajna izloženost pomiče krivulju rizika za cijelu populaciju. Posebno su ugrožena djeca čija su pluća u razvoju, trudnice, starije osobe i kronični bolesnici.
Ni zatvoreni prostori nisu potpuno sigurni. Mjerenja pokazuju snažnu povezanost vanjskih i unutarnjih koncentracija čestica jer zgrade nisu hermetički zatvorene. Uz to, kuhanje (osobito prženje), plinski štednjaci i hlapljivi organski spojevi iz novog namještaja dodatno opterećuju unutarnji zrak.
No dugoročni trend je pozitivan. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj i Europi poboljšava se posljednjih 10–20 godina, a kombinacijom dostupnih mjera, poticaja i osobne odgovornosti situacija se može dodatno poboljšati.
Što možete konkretno učiniti: 7 praktičnih koraka
Ako grijete na kruta goriva, ovo je najvažniji korak koji možete poduzeti. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je 220 milijuna EUR za 2025.–2026. za zamjenu zastarjelih sustava grijanja. Opcije uključuju peći na pelete ili pirolizu te dizalice topline s gotovo nultim emisijama. Prelazak na čišći sustav istodobno smanjuje emisije i dugoročne troškove energije.
Socijalno-klimatski fond osigurava više od 300 mil. EUR za obnovu obiteljskih kuća i zamjenu grijanja, s prioritetom za najranjivija kućanstva. Ukupno će Hrvatskoj iz tog fonda biti dostupno 1,26 milijarde EUR uz 420 mil. EUR nacionalnog sufinanciranja. Provjerite uvjete i prijavite se – ovo je najveći dosadašnji financijski paket za ovu namjenu.
Najjednostavnija i univerzalna mjera za bolji zrak u zatvorenom. Posebno je važna u energetski obnovljenim, dobro zabrtvljenim objektima gdje bez sustavne ventilacije dolazi do nakupljanja CO₂ i unutarnjih onečišćivača, što smanjuje koncentraciju i radnu učinkovitost. Kratko, intenzivno provjetravanje (5–10 minuta potpuno otvorenih prozora) učinkovitije je od trajno odškrinute ventilacije.
Informirajte se putem nacionalnog portala kvalitete zraka, a ne komercijalnih platformi koje miješaju podatke različite pouzdanosti i istodobno prodaju pročišćivače zraka. Službeni podaci dolaze s umjerenih i certificiranih mjernih postaja.
Kad portal pokaže povišene vrijednosti, ograničite boravak i fizičku aktivnost na otvorenom, posebno ako pripadate rizičnim skupinama (djeca, starije osobe, astmatičari). U tim razdobljima izbjegavajte trčanje, vožnju bicikla i druge intenzivne aktivnosti na otvorenom.
Fondovi sufinanciraju fotonaponske sustave na obiteljskim kućama – interes građana već premašuje očekivanja. Značajna sredstva iz Modernizacijskog fonda usmjerena su i na elektrifikaciju prijevoza, osobito za taksi službe, dostavna vozila i sustave dijeljenja vozila. Energetska tranzicija više nije samo politički cilj, nego i tržišni trend koji donosi dugoročne uštede.
Nova EU direktiva iz 2024. jača odgovornost institucija i daje građanima pravo na pravno obeštećenje ako lokalne ili državne vlasti ne provode mjere za smanjenje onečišćenja. Jedinice lokalne samouprave obvezne su izraditi akcijske planove pri prekoračenjima graničnih vrijednosti. Strože EU granice do 2030. zahtijevaju da prosječna godišnja koncentracija PM2,5 padne na 10 µg/m³.
Zaključak
Problem je složen, ali rješenja postoje. Kombinacija osobne odgovornosti, dostupnih financijskih poticaja, lokalnih mjera i europskih regulativa može donijeti mjerljivo poboljšanje.
D.M. /Foto: Press
Muškarac je označavao vrata stanova kako bi provjerio jesu li stanari kod kuće. Na vratima…
Nizozemski Action, najbrže rastući maloprodajni lanac u Europi, 11. ožujka u Sesvetama otvara svoju prvu…
Energetski stručnjak Davor Štern komentirao je situaciju na Bliskom istoku i utjecaj trenutačnog ratnog sukoba na…
Komentiraj