Hrvatski savjet Bugarskoj o euru: Popijte tabletu za smirenje…

Svi ti bugarski zloguki proroci eurozone trebaju popiti tabletu za smirenje. Savjet je to Bugarima iz Hrvatske, posljednje zemlje koja je usvojila jedinstvenu valutu još 2023. godine. Otkako je Hrvatska uvela euro cijene su porasle, ali rast cijena ne nadmašuje pogodnosti koje su osjetili ulaskom u eurozonu.

Tisuće Bugara izašle su na ulice otkako je Europska komisija odobrila ulazak Bugarske u valutnu uniju od sljedeće godine, navodno u strahu da će život zbog toga postati mnogo skuplji.

Otkad se Hrvatska pridružila eurozoni, inflacija je – istina – bila nešto viša nego prije pristupanja. Ali stručnjaci kažu da to u velikoj mjeri odražava druge stvari koje su išle dobro. Ostali ekonomski podaci sugeriraju da je njezina tranzicija uglavnom bila uspješna priča – i model koji Bugarska treba slijediti, piše Politico.

Rast u Hrvatskoj bio je među najsnažnijima u EU prošle godine s 3,8 posto, potpomognut turističkim sektorom koji se snažno održao čak i dok su se industrijski problemi Europe umnožili. Nezaposlenost je na najnižoj razini od početka trenutne statističke serije zemlje 1996. godine.

Potpore iz raznih fondova EU-a i dalje brzo pristižu, zahvaljujući vladi koja radi svoju domaću zadaću: Agencija za kreditni rejting Fitch očekuje da će do sredine sljedeće godine apsorbirati svih 4,5 milijardi eura sredstava namijenjenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost . Najvažnije je, možda, da su plaće porasle za više od 30 posto otkako su Hrvati zamijenili kune za euro.

Turbulentan ulazak u euro

Hrvatska i Bugarska, dvije najsiromašnije zemlje EU-a, službeno su ušle u čekaonicu za pridruživanje euru istovremeno sredinom 2020., nakon što su veći dio prethodnog desetljeća zadržale razinu inflacije na ili čak malo nižoj od one u eurozoni.

No niz šokova koji su započeli pandemijom sve je to promijenio: inflacija je porasla mnogo više nego u eurozoni, dosegnuvši vrhunac od preko 13 posto u Hrvatskoj i gotovo 19 posto u Bugarskoj, ostavljajući potrošače u objema zemljama vrlo osjetljivima na rizik od ponavljanja iste inflacije.

“Hrvatska je bila jedina zemlja koja se pridružila eurozoni u uvjetima ozbiljnih inflacijskih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, napominjući da je inflacija od 2022. do 2023. bila najgora od 1990-ih, kada se bivša Jugoslavija raspadala.

S takvim uvjetima na početku procesa usvajanja, rekao je Sorić, potrošačima je bilo teško odrediti što potiče inflaciju, što je dovelo do dojma da je ona daleko veća nego što su sugerirali službeni podaci.

Iako je hrvatska inflacija i dalje među najgorima u EU, analitičari kažu da uzroci uglavnom nisu povezani s usvajanjem eura.
No strahovi od rasta cijena djelomično su opravdani, rekao je Fran Galetić, također s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazujući na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene porasle za 9 posto unutar 18 mjeseci od uvođenja eura u siječnju 2007.

“Iako je službena politika slala umirujuće poruke da se to neće dogoditi, mnogi su se sjetili kako je to izgledalo“, rekao je Galetić.

Kako bi smirila javnost, hrvatska vlada prisilila je supermarkete da prikazuju cijene u obje valute četiri mjeseca prije nego što je euro zamijenio kunu 2023. godine, i godinu dana nakon toga.

To ipak nije spriječilo oportunističke trgovce da vrše pritisak na kupce. Mnogi hrvatski trgovci podigli su cijene prije stupanja na snagu pravila, što im je omogućilo da tvrde da ih nisu podizali tijekom razdoblja dvojnog prikazivanja cijena, rekao je Galetić. Potrošačke cijene rasle su puno brže u 18 mjeseci oko uvođenja eura nego u eurozoni.

Bugarska će usvojiti sličnu politiku počevši od srpnja i morat će učiti iz iskustva Hrvatske.

I ogorčenje zbog tog događaja i dalje postoji: Ranije ove godine, Hrvati su bojkotirali supermarkete u znak prosvjeda protiv rastućih cijena, prisiljavajući vladu da proširi niz ograničenja cijena koje je uvela za neke osnovne proizvode 2022. i 2023. godine.

“Vlada je predstavila ove pakete kao dio odgovora na energetsku krizu, ali budući da su se djelomično poklopili s prelaskom na euro, potrošači su ih donekle vjerojatno doživljavali kao tampon za euro-inflaciju“, rekao je Sorić.

Bugarska je, dodao je, danas u boljoj poziciji jer „sada ima puno mirnije izglede kada je riječ o inflaciji nego što smo ih imali 2023. U tom smislu bit će puno lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse.“

Druge pokretače inflacije teže je pripisati euru, čak i neizravno. Uzmimo za primjer sezonski turizam, koji čini oko petinu hrvatskog gospodarskog proizvoda: Otkad su Europljani ponovno dobili slobodu putovanja nakon pandemije, turizam je postao najtraženiji dio gospodarstva. U posljednje tri godine cijene turizma u Hrvatskoj porasle su za 50 posto – daleko više od 15 do 20 posto koliko su iskusile Španjolska ili Grčka.

Prednosti eura

Općenito, međutim, stručnjaci kažu da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego nedostataka. Ana Šabić, direktorica Odjela za europske odnose Hrvatske narodne banke, nazvala je usvajanje eura u zemlji „potpunom pričom o uspjehu“.

Hrvatska se oprostila od naknada za konverziju valuta (velika pobjeda za tvrtke i turiste), a njezina premija kreditnog rizika zemlje u odnosu na Njemačku – što se odražava u prinosima državnih obveznica – gotovo je nestala.

Hrvatska narodna banka procjenjuje da zemlja sada uštedi oko 160 milijuna eura godišnje samo na troškovima razmjene i transakcija.

“Hrvatska je osjetila sve očekivane koristi članstva u eurozoni, unatoč činjenici da smo se eurozoni pridružili u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić.

No, uz suptilnu riječ upozorenja zemlji koja je tijekom godina svjedočila disfunkciji vlade i skandalima, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“, kao i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama, ključni“.

D.M. /Foto: epa