Je li euro dobar za Hrvatsku? Hrvati se izjasnili kako se osjećaju s novom valutom

Nepunu godinu dana od ulaska u europodručje, samo 51 posto građana Hrvatske drži da je zajednička valuta dobra za zemlju, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni u srijedu.

Istraživanje, provedeno telefonski od 3. do 9. listopada u 20 zemalja eurozone, obuhvatilo je 18.667 osoba starijih od 15 godina.

Na pitanje je li euro dobra ili loša stvar za vašu zemlju, najmanje pozitivnih odgovora došlo je iz Hrvatske. Tek 51 posto ispitanih smatra da je to dobro, 36 da je loše, a 10 posto je neodlučnih.

Najveću potporu euro ima u Finskoj gdje 85 posto ispitanih ocjenjuje da je to dobra stvar, a slijede Estonija i Slovačka s 84 posto, te Irska s 81 posto.

Prosječno, 69 posto anketiranih u europodručju smatra da je euro dobar za njihovu zemlju. Ipak, rezultati su nešto drugačiji na pitanje, je li euro dobar za EU?

Prosječno, u 20 država europodručja 79 posto ispitanih ih smatra da je euro dobar za EU. Najviše pozitivnih odgovora je u Slovačkoj (90 posto) i Finskoj 88 posto, a najmanje u Latviji (70 posto) i na Cipru (72 posto). U Hrvatskoj 76 posto anketiranih drži da je euro dobar za EU.

Hrvati vjeruju da je euro utjecao na rast cijena

Većina Hrvata smatra da je zamjena kune eurom utjecala na rast cijena. Da je uvođenje eura utjecalo na rast svih cijena mišljenje je 72 posto anketiranih u Hrvatskoj. Nešto je manje (23 posto) onih koji misle da je uvođenje eura utjecalo na poskupljenja u nekim kategorijama proizvoda i usluga, a tri posto smatra da su cijene ostale uglavnom iste.

Da se zbog uvođenje eura osjećaju više Europljanima smatra 30 posto ispitanih u eurozoni, dok u Hrvatskoj to smatra svega 15 posto ispitanika. Takvog je stava u Španjolskoj 20 posto ispitanih, a najviše u Irskoj (55 posto), na Malti 46 posto te u Portugalu i Slovačkoj 40 posto.

Većina u europodručju, njih 70 posto, smatra dobrim plan za oporavak od pandemije koronovirusa u iznosu od 723 milijarde eura. Najviše pozitivnih odgovora bilo je u Italiji – 83 posto, Španjolskoj 80 posto i Grčkoj 79 posto, a najmanje u Latviji, 47 posto te Njemačkoj 59 posto.

U Hrvatskoj 66 posto anketiranih ocjenjuje taj plan dobrim.

Hina/Foto: press