Hrvatska narodna banka prodala je cjelokupne zlatne rezerve po cijeni od otprilike 272 dolara po unci, zaradivši oko 115 milijuna dolara. Za vrijeme Ivice Račana prodala je 13,127 tona zlatnih rezervi 2001. godine, a 2005. godine, u vrijeme Ive Sanadera, prodano je dodatnih 1,3 tone zlata.
Prodaja je obavljena na međunarodnom tržištu, a prihod je iskorišten za kupnju deviznih rezervi – konkretno, obveznica i stranih valuta koje su tada smatrane stabilnijima i likvidnijima. Da je tih 13 tona zadržano do danas, vrijedile bi više od dvije milijarde dolara prema trenutačnoj cijeni zlata.
Dok središnje banke diljem svijeta treću godinu zaredom kupuju rekordne količine zlata, razlike mežu zemljama jugoistočne Europe su ogromne,
Grčka u svojim trezorima čuva gotovo 115 tona, Srbija agresivno kupuje i repatrira zlato iz inozemstva, a Hrvatska, jedina država u ovom pregledu koja je svoje naslijeđeno zlato u potpunosti rasprodala, stoji na okrugloj nuli.
Analizirali smo službene podatke Međunarodnog monetarnog fonda i World Gold Councila za dvanaest država jugoistočne Europe, kako bismo odgovorili na nekoliko ključnih pitanja: tko danas ima koliko, zašto su neke zemlje na nuli, i što ulazak u eurozonu znači za nacionalne zlatne rezerve, piše portal makroinfo.
Pregled po državama: od nule do 114 tona
Tri države jugoistočne Europe drže više od 100 tona zlata. Grčka vodi s 114,7 tona, što je čini apsolutnom prvakinjom. Slijedi Mađarska sa 110 tona, koja je svoje zlatne rezerve drastično povećala u posljednjih nekoliko godina – još 2018. godine držala je tek oko 30 tona. Rumunjska je treća sa 103,6 tona, a većinu tog zlata drži još od ere Ceaușescua.
Srbija se izdvaja kao najsnažnija ne-EU država u jugoistočnoj Europi s 53,5 tona. Narodna banka
Srbije je aktivno kupovala zlato tijekom 2024. i 2025. godine, dodavši između 4 i 5 tona samo u 2025., čime je bila najaktivniji kupac zlata u jugoistočnoj Europi. Uz to, Srbija je repatrirala gotovo svo svoje zlato iz inozemstva — prema dostupnim podacima, u švicarskim trezorima je ostala samo jedna tona.
Bugarska drži 41 tonu zlata, a njezin je slučaj posebno zanimljiv jer je upravo 1. siječnja 2026. ušla u eurozonu kao 21. članica, što znači da je morala prenijeti dio svojih rezervi Europskoj središnjoj banci. Tijekom 2025. godine Bugarska je dodala otprilike 2 tone zlata u svoje rezerve, vjerojatno upravo u sklopu priprema za ulazak u eurozonu, slično kao što je to učinila i Hrvatska krajem 2022. godine.
Iza te petorke slijedi značajan pad. Sjeverna Makedonija drži 6,9 tona, Slovenija 4,2 tone, Bosna i Hercegovina 3,5 tona, a Albanija 3,4 tone. Crna Gora drži približno 1,2 tone zlata, no s važnom napomenom: to zlato nije u bilanci središnje banke već Ministarstva financija, jer ga je Crna Gora dobila u procesu sukcesije imovine bivše SFRJ i SRJ. Na samom dnu tablice nalaze se Hrvatska i Kosovo s nula tona zlatnih rezervi.
Zašto Hrvatska nema zlatnih rezervi?
Hrvatska je nakon osamostaljenja naslijedila 13,2 tone zlata iz bivše Jugoslavije. No 2000-ih, pod guvernerom Željkom Rohatinskim, Hrvatska narodna banka prodala je cjelokupne zlatne rezerve po tadašnjoj cijeni od otprilike 272 dolara po unci, zaradivši oko 115 milijuna dolara.
Za vrijeme Ivice Račana prodala je 13,127 tona zlatnih rezervi 2001. godine, a 2005. godine, u vrijeme Ive Sanadera, prodano je dodatnih 1,3 tone zlata.
Da je tih 13 tona zadržano do danas, prema trenutačnoj cijeni zlata, vrijedile bi više od dvije milijarde dolara.
Od 2001. do 2022. godine Hrvatska nije držala ni gram zlata. Promjena se dogodila tek krajem 2022. godine, neposredno prije ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. Pri pristupanju eurozoni, svaka nacionalna središnja banka mora Europskoj središnjoj banci prenijeti dio svojih deviznih rezervi, od čega 15% mora biti u zlatu, prema takozvanom kapitalnom ključu koji se temelji na udjelu BDP-a i populacije svake zemlje u EU.
Za Hrvatsku je taj iznos ukupno iznosio 639,9 milijuna eura, od čega je 15% — otprilike 96 milijuna eura moralo biti u zlatu. Budući da HNB u tom trenutku nije imao zlata, kupio je nešto manje od 2 tone na slobodnom tržištu u prosincu 2022. i odmah ih prenio na račune ESB-a u Frankfurtu 3. siječnja 2023. Dakle, Hrvatska je kupila zlato isključivo da bi ispunila obvezu prema ESB-u, a ne da bi gradila vlastite zlatne rezerve.
Zlato ESB-a i zašto ga ne uključujemo u ove podatke
Europska središnja banka trenutno drži oko 507 tona zlata, prikupljenog od svih nacionalnih središnjih banaka članica eurozone. To zlato je u vlasništvu ESB-a i vodi se na njezinoj bilanci, a ne na bilancama pojedinih nacionalnih središnjih banaka.
Zato infografika prikazuje isključivo zlato u držanju nacionalnih središnjih banaka, onako kako ga izvještava Međunarodni monetarni fond u svojoj bazi International Financial Statistics.
Kada Banka Slovenije izvještava da drži 4,2 tone, to je zlato koje je na njezinoj vlastitoj bilanci, odvojeno od onoga što je prenijela ESB-u pri ulasku u eurozonu 2007. godine. Isto vrijedi za Grčku (članica eurozone od 2001.), Bugarsku (od 2026.) i Hrvatsku (od 2023.).
Drugim riječima, stvarna količina zlata koja se može pripisati nekoj zemlji mogla bi biti nešto veća od prikazane ako uzmemo u obzir proporcionalni udio u ESB-ovim rezervama. No za dosljednu i usporedivu metodologiju (pogotovo jer uspoređujemo i nečlanice eurozone poput Srbije i Albanije) najpreciznije je koristiti podatke o vlastitim rezervama svake središnje banke.
Udio zlata u ukupnim deviznim rezervama
Sama tonaža ne govori cijelu priču. Jednako je zanimljivo pogledati koliki udio zlata čini u ukupnim deviznim rezervama svake države, jer to otkriva koliko snažno pojedina središnja banka vjeruje u zlato kao strateški instrument.
Grčka prednjači s nevjerojatnih 71% ukupnih rezervi u zlatu, što je jedan od najviših udjela na svijetu. Bugarska je na 69,2%, a Srbija na 28,8%. To znači da Srbija, iako ima manje zlata u apsolutnom iznosu od Rumunjske, relativno gledano drži gotovo dvostruko veći udio u zlatu. Mađarska je na 26,1%, Slovenija na 19,4%, Rumunjska na 18,5%, a Sjeverna Makedonija na 17,6%.
Na drugom kraju spektra nalaze se Bosna i Hercegovina (6,1%) i Albanija (6,9%), čije središnje banke zlato drže tek kao marginalni dio ukupnih rezervi.
Regionalni trendovi i širi kontekst
Zlatne rezerve središnjih banaka jugoistočne Europe treba promatrati i u širem globalnom kontekstu. Posljednje tri godine (2022.–2024.) obilježila je snažna kupovina zlata od strane središnjih banaka diljem svijeta – svake godine kupljeno je više od tisuću tona, daleko iznad prosjeka od 473 tone godišnje u razdoblju 2010.–2021. Taj trend se nastavio i u 2025. godini.
Najistaknutiji kupac u Europi bila je Narodna banka Poljske, koja je od 2018. do kraja 2025. povećala svoje rezerve s oko 103 tone na čak 550 tona. Mađarska je također bila među aktivnijim kupcima, utrostručivši svoje zlatne rezerve od 2018. godine.
U samoj jugoistočnoj Europi, Slovenija je 2025. godine prvi put nakon 2005. dokupila zlato, dodavši 1,05 tonu i povećavši rezerve s 3,17 na 4,22 tone. To je relativno nepoznata vijest, ali je relevantna za regionalnu financijsku publiku.
IZVORI:
M.M. /Foto: iStock
Wadie Abunassar, koordinator Kršćanskog foruma u Svetoj zemlji, potvrdio je da je fotografiju primio iz…
Mađarski premijer u odlasku Viktor Orbán spreman je ukinuti veto na zajam Ukrajini od 90 milijardi eura ako…
U kanadskoj Premier ligi postignut je prvi pogodak prema novom pravilu zaleđa, poznatijemu kao "Wengerovo…
Komentiraj