Fra Marinko Vukman prozvao Daliju: “Neka se sakrije u mišju rupu”

“Neka se sakriju u mišju rupu i neka se srame kao neke Oreškovićke kada prigovaraju našem izborniku Daliću što on ima tražiti u Sinju i pozivati na hrvatsko zajedništvo”

Gvardijan i rektor svetišta Gospe Sinjske fra Marinko Vukman, u pozdravnom je govoru na kraju svečanog misnog slavlja s procesijom u kojoj je nošena Gospina slika ulicama grada, posebno pozdravio sve koji su iz raznih krajeva svijeta i Hrvatske hodočastili do Sinja, posebno mlade čija nazočnost svjedoči da crkva živi u njima i mladi u crkvi.

“Neka pate i neka u toj patnji umru oni kojima smeta vaše zajedništvo, dolazak u crkvu, vaša pjesma i ljubav prema Bogu, crkvi i hrvatskom narodu. Zajedništvo je posebno zablistalo na koncertima našeg Thompsona u Zagrebu i u Sinju. Mladi, ustrajte na tom putu, a straha nema za našu narod i domovinu”,  rekao je Vukman.

Zasmetalo ga je kada je saborska zastupnica Dalija Orešković prozvala izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića koji je u sinjskoj bazilici održao govor o vjeri, domoljublju i mladima u Hrvatskoj.

Što je rekla Dalija Orešković:

“Kako smo došli do toga da Zlatko Dalić, rođen u BiH, čija su usta puna zajedništva, etiketira nas Hrvate, ovdje rođene, koji nemamo drugu državu niti drugu domovinu, kao glasnu manjinu koja ‘ne voli i neće Hrvatsku’? S kojim pravom?

Zlatko Dalić jedan je od onih koji zloupotrebljava svoju popularnost utemeljenu na sportskim uspjesima, na kojima mu čestitam, za širenje laži i stvaranje podjela u društvu.

Nitko ‘njih’ ne napada, niti mlade koji navodno vole Boga i Hrvatsku, niti je protiv njih jedna ružna riječ izrečena od bilo koga. Opravdano se osuđuje ustaštvo, ustaško znamenje, rehabilitiranje NDH i prekrajanje našeg identiteta i naše povijesti”, napisala je Orešković na Facebooku.

Evo što je komentirao sinjski gvardijan i rektor bazilike:

“Pozdravljam sve iz Livna, Humca, Splita, Solina, Imotske i Drniške krajine, Knina. Dragi hodočasnici iz naše Bosne i Hercegovine, hvala vam što ste ovdje jer vi ne dolazite ovdje kao stranci nego kao naša braća i sestre.

Mi smo pripadnici istog hrvatskog naroda, katoličke vjere, iste domovine u duhu. Neka se sakriju u mišju rupu i neka se srame kao neke Oreškovićke kada prigovaraju našem izborniku Daliću što on ima tražiti u Sinju i pozivati na hrvatsko zajedništvo. Neka se ona srami!

 Tko je fra Marinko Vukman?

Fra Marinko Vukman, sinjski franjevac, sinonim je za spoj iseljene Hrvatske i domovine, odnosno onu ključnu sponu koju je Katolička crkva činila kroz stotine svojih svećenika u hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu.

Službu je započeo 1979. kao župni vikar u župi Runovići – Zmijavci, gdje ostaje do 1981. kada ga franjevačka provincija šalje za dušobrižnika u HKM Stuttgart, gdje ostaje do rujna 2000., nakon čega prelazi u Sindelfingen, gdje vodi zajednicu deset godina. Od 2010. do 2017. bio je voditelj HKM u Kelkheimu, nakon čega prelazi u München gdje djeluje u župi bl. Alojzija Stepinca.

Na mjesto gvardijana Samostana i Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske imenovan je u srpnju 2022. godine

“Leteći fratar” 

Predsjednik Franjo Tuđman zvao ga je „letećim fratrom“, iseljenici iz BiH „ujakom“, neki ga zovu „Božjim gastarbajterom“, a najviše vjernika zove ga samo –  fra Marinko.

Gotovo sve estradne zvijezde i poznate javne osobe gostovale su kod njega, od Olivera Dragojevića do Luke Modrića. „Zato što je većinu donacija osobno predavao, bilo ga je u svim krajevima Lijepe Naše i BiH, zbog čega su ga vjerojatno i opisivali kao ‘letećeg fratra’. Ujutro u Stuttgartu, u  podne u Zagrebu, navečer u Kninu, a iduće jutro osvanuo bi u Vukovaru.

Kao veliki ljubitelj sporta, pogotovu nogometa, fra Marinko je omiljen i među hrvatskim nogometašima i trenerima, čiju djecu je često krstio. Tako odnedavno pamtimo krštenje sina Tonija Tapalovića, trenera vratara u Bayernu, kojem je kršteni kum bio kapetan reprezentacije Njemačke Manuel Neuer.

Zato i nije čudno što mu je još za života 30-ak prijatelja odlučilo, za 40. obljetnicu njegova pastoralnog rada u Njemačkoj, darovati pozamašnu monografiju „Tragovi vjere i ljubavi“, koju su na gotovo 500 stranica uredila dvojice njegove subraće, fra Šimun Markulin i fra Ante Akrap.

M. Marković/Foto: dalmacijanews.hr