Grbin napustio komemoraciju u Puli: “To je povijesni revizionizam!”

Pulski gradonačelnik Peđa Grbin (SDP) i predsjednik Gradskog vijeća Valter Boljunčić (IDS) tijekom obilježavanja 79. obljetnice eksplozije na Vergaroli, nakon govora predsjednika županijskog vijeća talijanske nacionalne manjine Enija Forlanija napustili su komemoraciju.

Razloge napuštanja skupa objasnili su u zajedničkom priopćenju u kojem su naveli da je Forlani svoj govor neprimjereno iskoristio za povijesni revizionizam.

– Takvi su govori, nažalost, sve češći u Hrvatskoj, i mi, kao Grad, ne možemo prihvatiti da se obilježavanje ove strašne tragedije te stradanja naših sugrađana i sugrađanki, koristi u cilju lažnog prozivanja za genocid, naveli su Grbin i Boljunčić.
Pula i Istra, dodali su, oduvijek su sredine koje su prema svima pokazivale veliku tolerantnost, otvorenost i podršku suživota te je neprihvatljivo da se ova tužna obljetnica ili bilo koja druga prigoda koristi za politizaciju i širenje netolerancije.

Tragedija na Vergaroli, smatraju oni, trajna je rana u povijesti grada Pule te podsjetnik na važnost očuvanja mira, sigurnosti i zajedništva i “Grad Pula ovim putem jasno poručuje kako ne podržava i neće podržavati pokušaje politizacije te tragedije”.

– Naša je zajednička obveza da Vergarolu pamtimo s dostojanstvom i s poštovanjem, odajući počast izgubljenim životima. Grad će nastaviti podržavati komemoracije i inicijative koje njeguju kulturu sjećanja, mira i međusobnog uvažavanja, a svako politiziranje ili pokušaj podjela u tom kontekstu smatramo neprihvatljivima, kao i širenje netolerancije te teorija koje se pokušavaju prikazati kao činjenice, poručili su Grbin i Boljunčić.

Obraćajući se na samoj komemoraciji, Grbin je ustvrdio kako je ovaj događaj od prije 79 godina ostavio duboke ožiljke u Puli te dodao kako nažalost, svakodnevno svjedočimo prizorima nasilja i nehumanosti na televiziji, mobitelima, računalima, situacijama koje je teško i zamisliti, a kamoli prihvatiti, da ih čovjek može nanijeti drugom čovjeku.

– Na svima nama je da prenosimo priču o Vergaroli, stavljajući je u povijesni kontekst vremena, ali tumačeći je na suvremen način, prožetu jasnom i neizbježnom porukom mira, koji danas nipošto nije nešto što se podrazumijeva, u vremenima obilježenima trajnim i prijetećim ratnim sukobima, poručio je pak zamjenik pulskog gradonačelnika Vito Paoletić.

Predsjednik županijskog vijeća talijanske nacionalne manjine Enio Forlani rekao je da je Vergarola bila “dio preciznog plana etničkog čišćenja i genocida započetog s fojbama”.

U povodu obilježavanja 79. obljetnice eksplozije na Vergaroli, danas je u pulskoj Katedrali održana je Sveta misa nakon koje su položeni vijenci u Parku žrtava Vergarole.

Tko je kriv za eksploziju

U eksploziji na Vergaroli, 18. kolovoza 1946. godine, u vodama prepune plaže eksplodiralo je 28 ogromnih podvodnih mina koje su sadržavale 9 tona eksploziva, što je uzrokovalo pogibiju najmanje 65 osoba, a ranjeno je 211 osoba. No, s obzirom na to da su brojna tijela raskomadana, žrtava je zasigurno bilo više. Gotovo trećinu činila su djeca ili maloljetnici.

(Negdje se može pročitati da je poginulo 116, no ti je podatak s Wikipedije)

Većina žrtava bili su kupači koji su gledali godišnje plivačko i veslačko natjecanje “Coppa Scarioni”. Mine odložene na kupalištu je tijekom Drugog svjetskog rata u vodama oko Pule postavila talijanska ratna mornarica, da bi ih nakon rata uklonila britanska mornarica. Uzrok nesreće i moguća odgovorna osoba do danas nije identificirana, makar su britanske vojne vlasti odmah nakon eksplozije provele istragu.

Eksplozija se dogodila u vrijeme velikih napetosti oko pripadnosti Pule — hoće li ostati talijanska ili postati dio Jugoslavije. Pula je tada tvorila Zonu A pod Savezničkom vojnom upravom te je bila predmetom političkih pregovora na relaciji Jugoslavija – Saveznici – Italija

Za eksploziju u Vergaroli sumnjičena je OZNA (jugoslavenska obavještajna služba), a sabotažu je napravio  člana OZNE Giuseppea Kovacicha. Čule su se i suprotne glasine, prema kojima je iza masakra stajala režija talijanskih tajnih službi koje su nastojale svaliti krivnju na Jugoslaviju.

Mnogi smatraju da je eksplozija bila sabotaža s ciljem zastrašivanja talijanskog stanovništva, koje je ubrzo nakon toga masovno napustilo grad jer su vjerovali da iz eksplozije stoje komunističke vlasti.

Eksplozija se dogodila na natjecanju boje su organizirale talijanske vlasti, a većina žrtava bili su Talijani. No, pravosudna istina nikad nije utvrđena.

No, općenito u doba Jugoslavije, možda i zbog toga što Tito o Vergaroli nije nikada izustio riječ, radije pustilo da događaj padne u zaborav, tako da većina novih stanovnika Pule sve do kraja devedesetih godina prošloga stoljeća nikada nisu ni čuli za eksploziju na Vergaroli.

O tome kako su komunističke vlasti pokušale prikriti tragediju zločin najbolje da svjedoči podatak da  broj poginulih varira od 65 do 116.

M. Marković/Foto: Grad Pula