Guerrillero Heroico: Kako je nastala jedna od najpoznatijih fotografija na svijetu

Nekoliko trenutaka prije nego što ga je vojnik Bolivijske vlade strijeljao, revolucionar Ernesto “Che” Guevara rekao je svom ubojici: “Pucaj, kukavico! Ubit ćeš samo čovjeka!”

Guevara je umro ubrzo nakon toga, 9. listopada 1967. u 39. godini, ali njegova tvrdnja da to neće biti kraj njegovog naslijeđa ispostavila se kao potpuno točna. Danas, to naslijeđe gotovo uvijek poprima oblik jedne fotografije pod imenom “Guerrillero Heroico”, koju su neki prozvali najpoznatijom fotografijom na svijetu, piše History.

Fotografija je napravljena 5. ožujka 1960. godine, sedam godina prije smrti Guevare, na pogrebu radnikâ ubijenih u eksploziji u kubanskoj luci, za koju je revolucionarna vlada Fidela Castra optužila Amerikance. Guevara, general revolucije i intelektualni nositelj Castrovog režima, gledao je dok je Castro vodio pogreb.

Na tridesetak sekundi izašao je pred okupljene u blizini Castrove tribine, a točno ispred fotografa Alberta Díaza Gutiérreza, poznatog i kao Alberto Korda. Korda je napravio dvije fotografije Guevare, odlučnog lica i duge kose koja mu se vijorila ispod beretke, prije nego što se povukao u masu.

Možda je zahvaljujući tome što je bio modni fotograf, Korda od ove fotografije odlučio napraviti portret, iako su ga novine La Revolucion odbile koristiti.

Nekoliko godina kasnije, ova danas legendarna fotografija nije bila ništa više do osobne omiljene fotografije čovjeka koji ju je i snimio. Korda je sliku nazvao “Guerrillero Heroico” – Junački gerila ratnik – i objesio je na zid, povremeno dijeleći kopije gostima.

Tek 1967. godine javnost je prvi put vidjela sliku koja se pojavila u časopisu Paris Match s člankom o latinoameričkim gerilskim pokretima.

Guevara je ubijen u studenom te godine, zarobljen tijekom borbi s bolivijskim revolucionarima. Tijekom komemoracije u Havani, na fasadi zgrade Ministarstva unutarnjih poslova visila je ogromna tiskana slika “Guerrillero Heroico”. Guevara je postao mučenik globalne revolucije, a Kordeova fotografija je postala simbol pobune.

Sljedeće godine slika Guevare postala je hit.

Pojavila se na naslovnoj strani Guevarinih memoara, objavljenih u Italiji, a korištena za naslovnu stranicu književnog časopisa koji je izdavala podzemna željeznica New Yorka.

Iste godine, irski umjetnik Jim Fitzpatrick stvorio je stiliziranu verziju slike, postavivši crno-bijelog Guevaru na crvenu pozadinu. Distribuirao ju je što je više moguće kako bi odao počast Guevarinoj baštini. Plakat s Fitzpatrickovom slikom prikazan je u umjetničkom centru Arts Lab u Londonu.

Ta godina, 1968., bila je godina nemira širom svijeta, a slika Guevare istaknuta je tijekom studentskih nereda koji su u svibnju zahvatili Francusku, populističkih protesta talijanske “Vruće jeseni” i nenasilnih demonstracija nizozemskog “Provosa”.

Osim toga što je postala simbol protesta i što je krasila zidove mnogih domova, slika Guevare postala je popularna i u modnim krugovima, jer je završila na mnogim majicama i plakatima. Grupa Rage Against the Machine koristila je modificiranu verziju ove slike za omot singla “Bombtrack” iz 1993. godine, a Madonna ju je iskoristila na omotu svog albuma “American Life” iz 2003. godine.

Ironično da je jedna od komercijalnijih slika u povijesti kapitalizma fotografija čovjeka koji se oštro borio protiv njega i mrzio sve za što se kapitalizam zalaže.