Kategorije Premium sadržaj

HPB BANKOMAT: Slaven Čolak na sudu očitao lekciju tužiteljima DORH-a i USKOK-a

Širi dalje

Maxportal objavljuje odgovor Slavena Čolaka na žalbu USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koju je 2023.g. godine potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac. 



Naime, nakon što su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ oslobođeni prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu 4. svibnja 2023., zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac podnijela je Visokom kaznenom sudu RH žalbu USKOK-a

U žalbi na krajnje neprofesionalan i neprimjeren način docirala sudu da zapravo ništa ne razumije o pravilima bankarskog poslovanja, pa se stoga, a radi pojašnjavanja sudu svojih „stručnih pravnih mišljenja“, spustila na nižu intelektualnu razinu kako bi je i sud mogao razumjeti, sve to uspoređujući bankarsko poslovanje sa dostavljačima koji upravljaju motornim vozilima.

Pravilo je – misli zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac – polemika se uvijek vodi na razini glupljeg.

U toj skandaloznoj žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, Danijela Raspović Tomac ( a koja ispred USKOK-a vodi i predmet Karlovačke banke) navodi između ostalog slijedeće, citirano:

„Ako bi plastično prikazali odobravanje inkriminiranog kredita IV optuženom Borisu Šimuniću to bi izgledalo ovako. Novi potencijalni klijent dolazi u banku, fizička je osoba i traži nenamjenski kredit od 33,6 milijuna kuna.,…Uz to tražitelj nudi tuđe nekretnine u zalog.,…Akosu pravila bankarskog poslovanja presložena, možda da zamislimo jednostavnije pravno okruženje, primjerice upravljanje motornim vozilom. Ta djelatnost je rizična sama po sebi, ali pravila postoje da se rizik umanji koliko je god moguće. Recimo da vozač upravlja motornim vozilom i njegov poslodavac očekuje da poveća svoju učinkovitost obavljanjem više dostava u jedinici vremena, te kako bi zadovolji svog poslodavca vozač ne poštuje niti ograničenja brzine niti prometne znakove i dođe do prometne nesreće u kojoj upravo uslijed takvog svog postupanja vozač prouzroči štetu po život i imovinu drugih. Da li bi sud, donoseći presudu u takvom predmetu, rekao da je vozač postupao „loše, pogrešno i previše riskantno“, da je nesporno povrijedio pravila sudjelovanja u prometu, ali to je samo njegova poslovna politika jer je htio povećati efikasnost,…“.

Tako je zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac docirala sudu da zapravo ništa ne razumije o pravilima bankarskog poslovanja, pa se radi pojašnjavanja sudu svojih „stručnih pravnih mišljenja“ spustila na nižu intelektualnu razinu kako bi je i sud mogao razumjeti, sve to uspoređujući bankarsko poslovanje sa dostavljačima koji upravljaju motornim vozilima.

Po prethodno citiranim navodima Danijele Raspović Tomac ( a koji predstavljaju pravno mišljenje USKOK-a) zakonom i pravilima bankarskog poslovanja je zabranjeno dati pod zalog banke nekretnine koje nisu vlasništvo tražitelja kredita, a što je naravno potpuno pogrešno, neosnovano i zakonom neutemeljeno.

Prema „pravnom mišljenju“ Danijele Raspović Tomac, ako netko zatraži kredit u Banci za koji nudi kao jamstvo nekretnine koje nisu njegovo vlasništvo, takav bi zahtjev trebalo odbiti jer prema „pravnom“ shvaćanju USKOK-a i Danijele Raspović Tomac banka ne može odobravati kredite uz hipotekarna osiguranja trećih osoba koja nisu u vlasništvu tražitelja kredita.

Takvo „pravno“ shvaćanje USKOK-a zapravo ukazuje na elementarno nepoznavanje zakona i pravila bankarskog poslovanja unutar USKOK-a, ali isto tako i nužnu potrebu da se unutar USKOK-a provedu testiranja i potrebne edukacije službenih osoba koji vode predmete iz sfere gospodarskog kriminala, u ovom konkretnom slučaju Danijele Raspović Tomac ( a koja ispred USKOK-a vodi i predmet Karlovačke banke)

Uslijedio je žestok i argumentiran odgovor Slavena Čolaka na žalbu USKOK-a koju je 2023.g. godine potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Danijela Raspović Tomac, a u kojem  odgovoru se navodi između ostalog slijedeće, citirano:

„…žalba USKOK-a obiluje nizom međusobno proturječnih te proizvoljnih, kontradiktornih i ničim potkrijepljenih tvrdnji i misaonih konstrukcija koje je nemoguće smisleno shvatiti i međusobno povezati u logičnu cjelinu, ali i čitavim nizom navoda iz kojih proizlazi zabrinjavajuća pravna i ekonomska needuciranost i nedostatna stručna osposobljenost USKOK-a te onih koji su izradili i potpisali žalbu USKOK-a od 28. rujna 2020. godine. 

Sukladno zakonu i propisanim procedurama tražitelj kredita ima pravo Banci ponuditi u zalog nekretnine koje se nalaze u vlasništvu trećih osoba, upravo identično kao što Banka ima pravo i prihvatiti pod zalog nekretnine koje nisu u vlasništvu tražitelja kredita.

Stoga su u cilju manipulacije navodi žalitelja „Uz to tražitelj kredita nudi tuđe nekretnine u zalog“, insinuirajući time kao da je nedopušteno dati u zalog Banke nekretninu koja se ne nalazi u vlasništvu tražitelja kredita, a što ukazuje ili na krajnje manipulativno postupanje koje je i zakonom kažnjivo ili pak na nedovoljnu pravnu educiranost USKOK-a te onih koji su izradili i potpisali žalbu USKOK-a.,…

Nadalje, navodi iz žalbe USKOK-a predstavljaju potpuno neprimjeren način izražavanja koji ne predstavlja profesionalno i stručno iznošenje pravnih stavova i mišljenja na osnovu zakona i argumenata te stvarnog činjeničnog stanja, već USKOK u nedostatku argumenata nezadovoljan sudskom odlukom čak „drži lekciju“ sudu kako bi mu na svoj „pojednostavljeni“, a pravno potpuno neprihvatljiv način, pojasnio stvari vezano uz realizaciju kreditnog plasmana Borisa Šimunića br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna kroz „plastično prikazivanje“, aludirajući time da sud uopće ništa ne razumije i ne shvaća. 

Nasuprot tome „plastičnom prikazivanju“, USKOK niti jednom riječju u žalbi ne navodi da su sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna uplaćena direktno sa Hrvatske poštanske banke d.d. u korist Trgovačkog suda u Zagrebu za kupnju dijela nekretnine Šmidhen a ne Borisu Šimuniću ili Slavenu Čolaku, da je nekretnina Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor kontinuirano od 26. lipnja 2006.g. pa sve do danas (dakle, sada već više od 17 godina) uknjižena u korist Hrvatske poštanske banke d.d. kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, da je procijenjena vrijednosti 26% dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor izvršena od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu iznosi 12 milijuna EUR-a te je uz navedenu nekretninu Šmidhen koja je dijelom plaćena iz predmetnog kredita HPB d.d. br. 5301724508 dato i vlastito učešće Borisa Šimunića te i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti 4.650.487,00 EUR-a.,..

Nadalje, USKOK u nedostatku argumenata nezadovoljan sudskom odlukom daje i neprimjerene usporedbe uzanci bankarskog poslovanja sa dostavljačima koji upravljaju motornim vozilom, opet aludirajući da sud uopće ništa ne razumije i ne shvaća pa da im USKOK to treba pojasniti kroz jednostavnije pravno okruženje navodeći na strani 24. žalbe, citirano: „Ukoliko su pravila bankarskog poslovanja presložena, možda da zamislimo neko jednostavnije pravno okruženje, recimo upravljanje motornim vozilom.,,,“

Prethodno navedeno postupanje USKOK-a predstavlja neprimjeren način izražavanja koji ne predstavlja profesionalno i stručno iznošenje pravnih stavova i mišljenja na osnovu zakona i argumenata te stvarnog činjeničnog stanja, već pokušaj omalovažavanja i diskreditacije suda kao rezultat nezadovoljstva USKOK-a odlukom Županijskog suda u Zagrebu.,…

Kao što to i proizlazi iz dokazne dokumentacije i provedenog dokaznog postupka, VIII okrivljeni Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., a također niti društva u vlasništvu Slavena Čolaka nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.

Kao što to i proizlazi iz dokazne dokumentacije i provedenog dokaznog postupka, iz kreditnih plasmana Hrvatske poštanske banke d.d. nikada niti jedna kuna nije doznačena u korist VIII okrivljenog Slavena Čolaka, a također iz kreditnih plasmana Hrvatske poštanske banke d.d. nikada niti jedna kuna nije doznačena u korist društava u vlasništvu VIII okrivljenog Slavena Čolaka.,…“

U konačnici, skandalozna žalba USKOK-a je u cijelosti odbijena kao neosnovana i zakonom neutemeljena, a svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ pravomoćno su oslobođeni svih optužbi koje su im 15 godina stavljane na teret. Također, u cijelosti su odbijeni i svi imovinsko pravni zahtjevi HPB-a kao navodnog oštećenika, a koji su protiv optuženih, sada pravomoćno oslobođenih, iznosili više od 450 milijuna kuna.

Maxportal je već objavio snimku HTV-a s prvog ročišta glavne rasprave kaznenog predmeta USKOK-a tzv. HPB Bankomat“, a na kojem ročištu je bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pomalo drhtavim glasom govorila o kreditnom plasmanu HPB d.d. od 33 milijuna kuna, navodeći da je taj kreditni plasman odobren bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije.

15 GODINA SUSTAVNOG KRIMINALIZIRANJA PROJEKTA FANTASYLAND ŠMIDHEN I KREDITNOG PLASMANA HPB-a od 33,6 MILIJUNA KUNA

Nakon toga uslijedilo je više od desetljeća dugo razdoblje u kojem su i brojni predstavnici zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti, političari i gradonačelnici, javno pred Hrvatskim saborom i u brojnim medijima bez ikakve zadrške kriminalizirali optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te projekt Fantasyland Šmidhen i kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, kršeći načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države i vladavine prava. U svojim teatralnim istupima pred Hrvatskim saborom i javnosti, Karolina Vidović Krišto je s pozicije moći kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe poseban akcent stavila na kriminaliziranje kreditnog plasmana HPB-a od 33 milijuna kuna, upravo identično kao što su to činili tijekom razdoblja 2010. – 2025. godine DORH i USKOK te njihove odgovorne službene osobe Sani Ljubičić, Saša Manojlović, Danijela Raspović Tomac, Ksenija Pavić i dr.

Maxportal je već objavio i tonsku snimku sjednice Visokog kaznenog suda RH održane 26. veljače 2025. godine na kojoj se u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ odlučivalo o žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu.  Na toj žalbenoj sjednici Visokog kaznenog suda RH nazočili su odvjetnici optuženih, sada pravomoćno oslobođenih Josipa Protege i dr. te optuženi, sada pravomoćno oslobođeni Slaven Čolak bez odvjetnika. 

Nakon što je zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH Ksenija Pavić ispred USKOK-a izvršila svoje izlaganje povodom žalbe USKOK-a, a u kojem izlaganju je posebnu pozornost stavila na kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna, tvrdeći i nakon 15 godina trajanja kaznenog postupka da je kreditni plasman HPB-a odobren bez adekvatnih sredstava osiguranja te ustrajući i nadalje u tome da je HPB oštećen u iznosu od 33,6 milijuna kuna i stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna, uslijedilo je žestoko argumentirano izlaganje Slavena Čolaka kojim je u potpunosti demantirao sve navode USKOK-a i državne odvjetnice Ksenije Pavić.

Optužnicama USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ koje je izradila  bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, optuženi Slaven Čolak teretio se između ostalog za kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna, a koji kreditni plasman je u cijelosti korišten za plaćanje dijela kupoprodajne cijene za kupnju dijela nekretnine Šmidhen. U tim optužnicama se navodilo da je taj kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna odobren bez ikakvih sredstava osiguranja pa da je time nastala šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna te stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna. 

Nakon gotovo 16 godina trajanja kaznenog postupka, pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u iskonstruiranim optužnicama USKOK-a br. K-US-148/09 od 08. srpnja 2010.g., 24. studenog 2011.g. i 27. rujna 2012.g. lažno i neistinito prikazala da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez ikakve prateće dokumentacije, lažno prikazivala i neistinito navodila da je stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te lažno prikazivala i neistinito navodila da je time navodno HPB d.d. oštećen u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a). 

Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću sukladno zakonu i propisanim procedurama uz višestruko veća hipotekarna osiguranja koja su čak devet puta veća od iznosa tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) te da je HPB još od lipnja 2006.g., sada već više od 19 godina uknjižen na ta hipotekarna osiguranja u prvom redu naplate.

POGLEDAJTE:

Video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014. – istup Sani Ljubičić pred Županijskim sudom u Zagrebu

Video zapis o davanju Izvješća o radu DORH-a pred Hrvatskim saborom u travnju 2018. (Dinko Cvitan – Ivan Vilibor Sinčić)

Video zapis sa saslušanja Ivana Turudića u Hrvatskom saboru – Odbor za pravosuđe 7. siječnja 2024.

Video zapis istupa Karoline Vidović Krišto pred Hrvatskim saborom „Sudstvo štiti moćnike…“

Tonski zapis sjednice Visokog kaznenog suda RH održane 26. veljače 2025. godine – izlaganja zamjenice glavnog državnog odvjetnika RH Ksenije Pavić i optuženog, sada pravomoćno oslobođenog Slavena Čolaka

Vezano uz kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, kao i sve ostale kreditne plasmane koji su 16 godina bili predmetom kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“, optuženi, a sada oslobođeni

Slaven Čolak je u svojoj završnoj riječi 2023. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu očitao pravu lekciju USKOK-u i Sani Ljubičić o čemu postoje video zapisi sa tih rasprava.

Video zapisi završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ iz 2023. godine

M.M. /Foto: Press


Širi dalje
Komentiraj
Podjeli
Objavljeno od

Najnovije

HDZ-ova dobrodošlica HSS-u: Vadajuća većina sada još čvršća i stabilnija

Hrvatska seljačka stranka (HSS) postala je dio vladajuće većine nakon što je saborski zastupnik Krešo…

5 minuta prije

HSS prešao HDZ-u: “Vraćamo se korijenima – obitelj, vjera, tradicija, domovina”

HSS se priklonio HDZ-u i postao dio vladajuće većine nakon što je saborski zastupnik Krešo Beljak mjesto u…

1 sat prije

Podravka isplaćuje veliku dividendu, državi skoro 6 milijuna eura

Podravka će i ove godine isplatiti dividendu od 3,20 eura po dionici. Takav je prijedlog…

2 sata prije