HPB Bankomat: Tonska snimka s Visokog kaznenog suda RH. Slaven Čolak očitao je lekciju Kseniji Pavić iz DORH-a

Širi dalje

Kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ predmetom kojeg je bio projekt Fantasyland Šmidhen u Samoboru i više ostalih projekata optuženih medijski je najeksponiraniji kazneni postupak USKOK-a koji je u proteklih 16 godina bio udarna tema hrvatskih medija te brojnih javnih istupa hrvatskih ministara, saborskih zastupnika, državnih odvjetnika i političara.

Godinama su u Hrvatskim saborom i cjelokupnom javnosti unaprijed osuđivali osobe optužene u tom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu kršeći na taj način s pozicije moći načela trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države koja su zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom. U konačnici, nakon 16 godina trajanja, kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ u srpnju 2025. pravomoćno je okončan oslobađajućom presudom u odnosu na sve optužene u tom predmetu.

Maxportal objavljuje tonsku snimku sjednice Visokog kaznenog suda RH održane 26. veljače 2025. godine na kojoj se u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ odlučivalo o žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu kojom su svi optuženi u tom predmetu oslobođeni od svih optužbi.

Na toj žalbenoj sjednici Visokog kaznenog suda RH nazočili su odvjetnici optuženih, sada pravomoćno oslobođenih Josipa Protege i dr. te optuženi, sada pravomoćno oslobođeni Slaven Čolak bez odvjetnika.

Nakon što je zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH Ksenija Pavić ispred USKOK-a izvršila svoje izlaganje povodom žalbe USKOK-a, a u kojem izlaganju je posebnu pozornost stavila na kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna, tvrdeći da je i nakon 15 godina trajanja kaznenog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude, kreditni plasman HPB-a odobren bez adekvatnih sredstava osiguranja te ustrajući i nadalje u tome da je HPB oštećen u iznosu od 33,6 milijuna kuna i stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna, uslijedilo je žestoko argumentirano izlaganje Slavena Čolaka kojim je u potpunosti demantirao sve navode USKOK-a i državne odvjetnice Ksenije Pavić.

Čolak je očitao lekciju i DORH-u i USKOK-u te njihovim odgovornim osobama Sani Ljubičić i dr. koji su pokrenuli i više od 15 godina ustrajno vodili iskonstruirani kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“, a sve to navodeći pred Visokim kaznenim sudom RH i konkretne zlouporabe i nezakonitosti počinjene pri obnašanju službene dužnosti od strane zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr.

Na jedan od upita Maxportala, Slaven Čolak je izjavio:

„Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a čak i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, i nadalje ustrajali u lažnom prikazivanju podataka kao što su to prethodno činili zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović pred Županijskim sudom u Zagrebu ( i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i u fazi glavne rasprave), pa su tako odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a između ostalog u žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023. kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ oslobođeni, te potom i pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda RH na održanoj sjednici dana 26. veljače 2025. kada je odlučivano o žalbi USKOK-a, lažno prikazivali i neistinito navodili da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) odobren i plasiran Borisu Šimuniću u lipnju 2006. godine bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, čime je navodno nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene još tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić te dokazne dokumentacije u raspravnom spisu koji je formiran temeljem optužnica koje je podnosila Sani Ljubičić te u konačnici i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u lipnju 2006.g. doznačen direktno sa računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu za plaćanje dijela kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen na koju je HPB d.d. uknjižen od prvog dana u lipnju 2006. godine u prvom redu založnog prava, te se i na današnji dan sada već više od 19 godina HPB d.d. kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava ( a koja vrijednost nekretnine Šmidhen pod zalogom HPB-a sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izvršenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a za kreditni plasman od 4,4 milijuna EUR-a), te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je Boris Šimunić dao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te za osiguranje kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) dao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna EUR-a

sukladno procjeni izvršenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu što sveukupno iznosi više od 38 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala za kreditni plasman od cca 4,4 milijuna EUR-a te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu HPB-a br. 5301724508 od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u razdoblju 2006.g. – 2009., dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna (cca 2 milijuna EUR-a) po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo što je u ovom konkretnom slučaju nedvojbeno počinjeno od strane DORH-a i USKOK-a te njihovih službenih osoba Sani Ljubičić i dr.“

HPB BANKOMAT – INSTITUCIONALNI KRIMINAL DORH-a, USKOK-a, ŽDO ZAGREB I VLASNIČKI POVEZANOG HFP-a I HPB-a

Istražni postupak tzv. „HPB Bankomat“ pokrenut u prosincu 2009. godine popraćen je medijskim linčem neviđenih razmjera ( više od 1 000 medijskih objava). Tako su već u prvim mjesecima istražnog postupka tzv. „HPB Bankomat“, dakle još u fazi istrage, objavljeni brojni bombastični naslovi u medijima kojima se na sve moguće načine diskreditiralo osumnjičene, pa je tako primjerice, odmah nakon uhićenja Slavena Čolaka kao vlasnika projekta Fantasyland u Samoboru, Večernji list dana 22.02.2010. godine objavio veliki članak pod naslovom „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“.

U tom članku Večernjeg lista, bez ikakvog znaka upitnika navodi se između ostalog slijedeće:

“Veliki projekt obnove nekad popularnog kupališta Šmidhen u Samoboru, na mjestu kojega su trebali biti sagrađeni vodeni i zabavni park, propao je nakon što su u akciji Bankomat uhićeni Boris Šimunić i Slaven Čolak, njegovi idejni začetnici. Šimunić je uhićen jer je od Hrvatske poštanske banke bez jamstva dobio kredit od 53 milijuna kuna, a Čolak jer je čelnike banke poticao na zloporabu položaja.”

Presumpcija nevinosti za optužene ne samo da nije postojala, već je nije bilo niti u naznakama, barem ne za optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.

Večernji list od 22.02.2010. godine – veliki članak pod naslovom „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“.

Optužnicama USKOK-a koje je podnijela bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, optuženi Slaven Čolak teretio se između ostalog za kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna. U tim optužnicama se navodilo da je taj kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna odobren bez ikakvih sredstava osiguranja pa da je time nastala šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna te stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna.

Maxportal je već objavio snimku HTV-a s prvog ročišta kaznenog predmeta USKOK-a tzv. HPB Bankomat“, a na kojem ročištu bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pomalo drhtavim glasom govori o tom kreditnom plasmanu HPB d.d. od 33 milijuna kuna, navodeći da je taj kreditni plasman odobren bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije.

Nakon gotovo 16 godina trajanja kaznenog postupka, pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u iskonstruiranim optužnicama USKOK-a br. K-US-148/09 od 08. srpnja 2010.g., 24. studenog 2011.g. i 27. rujna 2012.g. lažno i neistinito prikazala da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez ikakve prateće dokumentacije, lažno prikazivala i neistinito navodila da je stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te lažno prikazivala i neistinito navodila da je time navodno HPB d.d. oštećen u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a).

Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću sukladno zakonu i propisanim procedurama uz višestruko veća hipotekarna osiguranja koja su čak devet puta veća od iznosa tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) te da je HPB još od lipnja 2006.g., sada već više od 19 godina uknjižen na ta hipotekarna osiguranja u prvom redu naplate.

Vezano uz taj kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, kao i sve ostale kreditne plasmane koji su 16 godina bili predmetom kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“, optuženi, a sada oslobođeni Slaven Čolak je u svoj završnoj riječi 2023. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu očitao pravu lekciju USKOK-u i Sani Ljubičić o čemu postoje video zapisi sa tih rasprava.

Video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014.

Hrvatska poštanska banka je u predmetu USKOK-a tzv. HPB Bankomat“ kao navodni oštećenik podnijela i imovinsko pravni zahtjev protiv Slavena Čolaka za taj kreditni plasman HPB-a od 33 milijuna kuna, a koji imovinsko-pravni zahtjev HPB-a je nakon više od 15 godina trajanja kaznenog postupka odbijen, upravo kao i svi ostali imovinsko pravni zahtjevi Hrvatske poštanske banke.

Na upit Maxportala, temeljem čega je Hrvatska poštanska banka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uopće podnijela imovinsko pravni zahtjev protiv Slavena Čolaka i u kolikom iznosu, Slaven Čolak je izjavio:

„Imovinsko pravni zahtjev HPB-a je podnesen Županijskom sudu u Zagrebu temeljem zlouporaba i nezakonitosti HPB-a i USKOK-a na način da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita, a HPB je podnio imovinsko pravni zahtjev protiv mene u iznosu većem 100 milijuna kuna i u tome su bez ikakve zakonske i pravne osnove ustrajali više od 15 godina.

Video zapisi završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ iz 2023. godine

Takvim štetnim radnjama HPB-a i USKOK-a tvrtke u mom vlasništvu i vlasništvu moje supruge kao i mi osobno dospjeli smo na crnu listu svih banaka i kreditnih institucija koje u takvim okolnostima, sasvim logično, ne mogu financirati projekte kojih smo vlasnici a isto tako ne mogu financirati niti nas osobno, jer bi to za Banke predstavljalo rizik. I reputacijski, i financijski. Pokretanjem postupka tzv. „HPB Bankomat“ sve naše poslovne aktivnosti su u potpunosti zaustavljene te svaki aspekt života uništen do temelja. 16 godina postupka i više od 200 ročišta u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uništava sve involvirane u postupak i njihove obitelji te poslovne partnere.

Tome treba pridodati i još 300-400 ročišta u postupcima pred drugim sudovima ( ovršni, parnični i drugi postupci), a koji su uzročno-posljedično rezultat iskonstruiranog postupka tzv. „HPB Bankomat“. U takvim okolnostima svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ odslužili su kaznu u trajanju od 15 godina bez ikakve krivnje, kao kriminalci osuđeni za najteža kaznena djela, a sve kao posljedica neuređenog hrvatskog pravosuđa koje godinama ne sankcionira nezakonit i nepravilan rad DORH-a, USKOK-a u kojem dužnosti obnašaju osobe vrlo upitnih moralnih, etičkih i stručnih referenci.

Bez sankcioniranja institucionalnog kriminala na državnoj i pravosudnoj razini, nema niti može biti uređene pravne države što uzročno-posljedično onemogućuje razvoj gospodarstva. Na žalost, Republika Hrvatska još uvijek nije pravna država.“

KREDITNI PLASMAN HPB-A 33,6 MILIJUNA KUNA I PROJEKT FANTASYLAND ŠMIDHEN GODINAMA KRIMINALIZIRANI OD PREDSTAVNIKA ZAKONODAVNE, IZVRŠNE I PRAVOSUDNE VLASTI

Nakon što je USKOK 2010. godine podnio optužnicu tzv. HPB Bankomat“, tijekom narednih 15 godina načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti sustavno su kršili brojni političari te predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti, pa tako između ostalih tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan koji je zajedno sa Sani Ljubičić pokrenuo postupak tzv. „HPB Bankomat“, saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto, ministar financija i član Vlade RH Slavko Linić te mnogi drugi. Tako je primjerice bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan prilikom davanja Izvješća o radu državnih odvjetništava 18. travnja 2018.g. pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti na sjednici koja je javno prenošena od TV kuća lažno prikazivao kako je „tužiteljica Sani Ljubičić za predmet tzv. „HPB bankomat“ s pravom dobila državnoodvjetničku nagradu“ čime je isti s najviše pozicije moći kao glavni državni odvjetnik vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo presumpcije nevinosti kao jedno od temeljnih načela pravne države koje je zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom.

Tako je primjerice Karolina Vidović Krišto u više navrata tijekom proteklih godina s pozicije saborske zastupnice i članice Odbora za pravosuđe pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti na sjednicama koje su javno prenošene od TV kuća, zatim pred Hrvatskim saborom – Odborom za pravosuđe te u više navrata putem medija preuzela ulogu suda te unaprijed bez ijedne zadrške proglasila krivima optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te ih čak javno i osudila čime je ista s pozicije moći kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe vršila nedopušten pritisak u kaznenom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršila načelo trodiobe vlasti i načelo presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom kvalificirajući optužene u tom predmetu kao kriminalce, a da pri tome niti na sjednici Sabora, niti na sjednici Odbora za pravosuđe nije dobila ni opomenu.

Nakon što je grupacija Fantasyland u prosincu 2013. godine stavila zabilježbu na imovinu Hrvatske poštanske banke radi osiguranja sudskih sporova radi naknade štete i spriječila pokušaj prodaje u bescjenje HPB-a kao posljednje banke u državnom vlasništvu, Slavko Linić je tada s pozicije ministra financija i člana Vlade RH istupao u svim medijima te javno kriminalizirao projekt Fantasyland te optužio i osudio Slavena Čolaka pred cjelokupnom hrvatskom javnosti navodeći kako je od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt i dr. „zloupotrebljavana vlast da bi se došlo do kredita u HPB-a,…“ čime je Slavko Linić s pozicije moći kao ministar financija i član Vlade RH vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo trodiobe vlasti i načelo presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države koja su zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom, itd.

Vezano uz prethodno navedeno, na upit Maxportala Slaven Čolak je izjavio:

„Takvim nezakonitim i krajnje neodgovornim postupanjem pojedinaca iz državne, pravosudne i zakonodavne vlasti na najgrublji mogući način narušavaju se pravna sigurnost i temeljna prava optuženih, odnosno okrivljenih, u ovom konkretnom slučaju predmeta tzv. „HPB Bankomat“ sada pravomoćno oslobođenih osoba koje su godinama diskreditirane u javnosti bez ikakve zakonske i pravne osnove. U konačnici, takvo neodgovorno postupanje pojedinaca iz državne, pravosudne i zakonodavne vlasti uzročno-posljedično nosi i štetu koju će u konačnici snositi Republika Hrvatska, odnosno svi njeni građani.

Predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar u Ministarstvu državne imovine te član Vlade RH Goran Marić odgovarajući na zastupničko pitanje tadašnjeg gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka pred Hrvatskim saborom dana 17.01.2018. javno je istaknuo da se bez epiloga kaznenih postupaka ne može znati sudbina projekta Fantasyland u Samoboru, slijedom čega je isti i javno priznao svjesno i s namjerom opstruiranje realizacije projekta Fantasyland do okončanja kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“.

Slijedom sada pravomoćno okončanog iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“ u kojem su dana 10. srpnja 2025. nakon više od 15 godina trajanja svi optuženi u tom predmetu pravomoćno oslobođeni svih optužbi, a sve to nakon kontinuiranog višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb te njihovih odgovornih službenih osoba, Hrvatskog fonda za privatizaciju te njihovih odgovornih osoba, Hrvatske poštanske banke d.d. te njenih odgovornih osoba, kao i ostalih nadležnih državnih i pravosudnih instanci RH koji su zajednički 2009. godine pokrenuli i više od 15 godina ustrajno vodili iskonstruirani kazneni postupak USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ čijim je pokretanjem i ustrajnim vođenjem tijekom razdoblja 2009. -2025. godine u potpunosti zaustavljena i onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru i više ostalih projekata te prouzročena enormna materijalna šteta Slavenu Čolaku i društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i dr. te imateljima poslovnih udjela u društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i dr. ( a koja šteta još uvijek traje i sukladno procjenama ovlaštenih revizorskih i procjeniteljskih tvrtki za proteklo razdoblje od 16 godina premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a), pred nadležnim instancama RH i Europske unije biti će poduzete odgovarajuće pravne radnje radi naknade štete protiv HPB d.d., HFP-a i njegovih pravnih sljednika te Republike Hrvatske.

I prethodno navedena nezakonita postupanja Hrvatskog sabora – Odbora za pravosuđe i Karoline Vidović Krišto, DORH-a i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, Vlade RH i ministra Slavka Linića, kao i svih ostalih koji su kao predstavnici zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti javno istupali nanoseći štetu Slavenu Čolaku i projektu Fantasyland, biti će sastavnim dijelom tih postupaka koji će biti pokrenuti pred nadležnim instancama RH i Europske unije.“