Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti.
Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao za njih najvažnije. Odmah iza njih slijede vrijednost tolerancije i poštivanja raznolikosti te vrijednosti ljudskog dostojanstva, piše dr. Ivan Burić na sociologija.hr
Ovo su rezultati istraživanja kojeg je prošle godine proveo Europski parlament, Youth Outreach Unit – Directorate-General for Communication, na uzorku mladih u dobi od 16-30 godina u zemljama članicama EU.
Istraživanje je obuhvatilo veći broj tema poput političkih prioriteta, izvora informiranja, izloženosti dezinformacijama, političke participacije, glasačkog ponašanja na izborima za Europski parlament 2024., korištenja AI te društvenih vrijednosti.
Budući da u Hrvatskoj spoznaje ovog tematskog Eurobarometra [1] publiciranog početkom ove godine nisu izazvale veći medijski interes, a smatramo da su društveno važne i relevantne za razumijevanje društvene pozicije mladih, sociologija.hr će im u nadolazećem periodu posvetiti nekoliko članaka.
Izvještaj s rezultatima istraživanja moguće je preuzeti na :https://cdn.edupedu.ro /wp-content2024_FL013EP
Hrvatska mladež u europskom kontekstu
Iako u domaćoj sociologiji postoji duga tradicija sociološkog proučavanja mladeži te iako u slučaju ovog, kao i ostalih istraživanja u okviru Eurobarometar projekta, nije riječ o klasičnom akademskom znanstvenom istraživanju već o istraživanju javnog mnijenja, njegova velika vrijednost je mogućnost komparacije Hrvatske s drugim EU zemljama.
Naime, Hrvatska je već dvanaest godina članica EU, čvrsto usidrena u europski institucionalni prostor. On u potpunosti modelira njenu egzistenciju – svi aspekti društvenog života u Hrvatskoj u potpunosti su određeni njenom europskom sudbinom.
Posljedično tome, utjecaji zbivanja u EU i procesa koji su joj u određenom trenutku svojstveni bez imalo problema prelijevaju se i preko naših granica, tj. imaju adekvatnu rezonancu u hrvatskom društvenom prostoru. Stoga je i analiza domaćih društvenih pojava obuhvatnija i svakako valjanija ukoliko se njihove manifestacija usporede sa manifestacijama sličnih pojava u zemljama kulturnog, ekonomskog i političkog prostora kojem pripadamo.
Bez takvog usporednog okvira kud i kamo je veća opasnost pogrešnog tumačenja sve brojnijih podataka ili „ustanovljenih trendova“, procesa i fenomena koji se nerijetko drže kao društvene činjenice isključivo svojstvene Hrvatskoj.
Drugim riječima, ono što se u domaćem javnom i medijskom prostoru često apostrofira kao „hrvatska posebnost“ u većoj ili manjoj mjeri može biti dio šireg društvenog, ekonomskog, političkog ili kulturnog obrasca – nešto što se sa sličnim ili identičnim intenzitetom pojavljuje i u mnogim drugim europskim društvima.
Dakle, tek komparativna analiza može u potpunosti razotkriti društvene pojave koje su svojstvenije hrvatskom društvu, tj. koje, statističkim rječnikom govoreći čine njegov specificitet.
Primjerice, kao što smo pokazali u članku Mladi Europljani u velikom broju izjavljuju da bi zbog novog posla iselili iz domovine, podatak kako se svaki drugi mladi građanin Hrvatske slaže s tvrdnjom da bi razmotrio/la preseljenje u neku drugu zemlju zbog novog posla, dobiva sasvim drugačiju konotaciju kada se analiziraju podaci i za druge države. Prema istraživanju koje je rezultiralo navedenom spoznajom istu mogućnost razmotrio bi još veći broj mladih Rumunja, Portugalaca, Iraca, Čeha, Poljaka, Turaka, Talijana, Britanaca, Španjolaca, pa čak Šveđana i Nijemaca!
Mladi u Hrvatskoj vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Dakle, prema specijalnom izdanju Eurobarometra o mladima, najveći broj mladih Hrvata kao za njih najvažnije četiri društvene vrijednosti izdvaja iste one vrijednosti koje izdvaja i najveći broj mladih Europljana[2].
Međutim kao što je iz sljedećeg grafikona vidljivo postoje i jasno izražene razlike u percepciji vrijednosti koje su važne mladim Hrvatima u odnosu na europski prosjek. Što se tiče, prve četiri „najvažnije“ vrijednosti, u odnosu na EU prosjek veći broj mladih Hrvata izdvaja toleranciju i poštivanje raznolikosti, dok manji broj kao jednu od važnih vrijednosti izdvaja slobodu govora i mišljenja.
Podaci su preuzeti iz istraživanja Eurobarometar – istraživanje mladih 2024
No, razlika između mladih Hrvata i mladih Europljana su najveće u slučaju vrijednosti “solidarnosti među narodima svijeta”, “solidarnost među zemljama EU” i “poštivanje nacionalnog identiteta i kulture”.
Dakle, hrvatska mladež u većem broju od EU prosjeka ističe vrijednosti solidarnosti kao i vrijednost nacionalnog identiteta i nacionalne kulture kao važne društvene vrijednosti.
U pogledu „solidarnost među zemljama svijeta“ kao važne društvene vrijednosti, hrvatska mladež pozicionirana je na trećem mjestu u EU.
Podaci su preuzeti iz istraživanja Eurobarometar – istraživanje mladih 2024
Također, s 25 % mladih koji društvenu vrijednost nacionalnog identiteta i poštivanja nacionalne kulture izdvajaju kao jednu od tri najvažnije, Hrvatska nadmašuje prosjek EU-a (20%).
Time dijeli šesto mjesto u EU po broju mladih koji ovu vrijednost smatraju važnom. Dakle, prema ovim rezultatima Hrvatska stoji čvrsto u skupini zemalja u kojima je očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta važna vrijednost za veliki broj mladih.
Podaci su preuzeti iz istraživanja Eurobarometar – istraživanje mladih 2024
Nasuprot tome, mladi Hrvati u odnosu na europski prosjek u mnogo manjoj mjeri kao važnu izdvajaju vrijednost ravnopravnosti spolova.
Za 26% mladih Europljana ovo je jedna od tri najvažnije društvene vrijednosti dok je u Hrvatskoj 17% mladih koji ovu vrijednost izdvajaju kao jednu od najvažnijih. Također, nešto manji broj mladih Hrvata kao važnu društvenu vrijednost izdvaja borbu protiv diskriminacije i zaštitu manjina (20% Hrvatska, EU prosjek – 24%).
No, taj podatak i u ovom slučaju upućuje na potrebu metodološkog opreza pri tumačenju pojedinih rezultata Eurobarometar istraživanja. Naime, kako se radi uglavnom o eksploratornim istraživanjima javnog mnijenja koja uglavnom ne koncipiraju znanstvenici koji su dublje upućeni u problematiku koja je predmet istraživanja, pojedine formulacije pitanja, a pogotovo operacionalizacije pojava koje se istražuju u slučaju Eurobarometra nisu uvijek najadekvatnije[3].
Tako je i u ovom slučaju vrlo teško razlučiti razliku između vrijednosti „borba protiv diskriminacije i zaštita manjina“ (Hrvatska je ispod EU prosjeka) i vrijednosti „tolerancija i poštivanje raznolikosti“ (Hrvatska je iznad EU prosjeka). Gotovo sigurno nije riječ o dvije različite vrijednosti kako ih se ovdje prikazuje već je riječ o dva indikatora identičnog vrijednosnog obrasca.
Ovome treba dodati i činjenicu da istraživanja vrijednosti uvijek podrazumijevaju istraživanja pristajanja uz određeni set vrijednosti, a ne uz sve moguće vrijednosti.
Primjerice, u Europskom društvenom istraživanju mjeri se pristajanje uz deset vrijednosti koje je definirao socijalni psiholog Shalom H. Schwartz. Dakle, vrijednosti koje su mjerene ovim Eurobarometrom i koje su prikazane na grafikonu čine samo neke od mogućih društvenih vrijednosti koje egzistiraju u zemljama EU.
Zaključno o vrijednosnom profilu mladih u Hrvatskoj
Unatoč metodološkim ograničenjima rezultati ovog istraživanja svakako pružaju vrijedan komparativni uvid. Oni potvrđuju snažno pristajanje mladih Hrvata uz univerzalne demokratske vrijednosti ali i uz vrijednosti društvene solidarnosti kao i naglašeniju orijentaciju prema nacionalnom identitetu i kulturnoj posebnosti.
Podatak da svaki četvrti mladi čovjek u Hrvatskoj izdvaja vrijednost nacionalnog identiteta i kulturne posebnosti kao jednu od tri najvažnije, u velikoj mjeri korespondira s nalazom Europskog društvenog istraživanja prema kojem su po subjektivnoj procjeni religioznosti mladi Hrvati među najreligioznijim u Europi.
Naime, u Hrvatskoj, kao što je to u svojim istraživanjima pokazao profesor Duško Sekulić, nacionalna komponenta i religioznost čine jednu vrijednosnu dimenziju identitetskog karaktera. Drugim riječima, da je u ovom Eurobarometrovom istraživanju bila uključena i vrijednost religioznosti, mladih Hrvati bi po pristajanju uz ovu vrijednost gotovo sigurno bili pozicionirani na vrhu ljestvice EU zemalja.
Sve u svemu, ova kombinacija – univerzalne demokratske vrijednosti na vrhu, a vrijednosti solidarnosti i nacionalnog identiteta kao izražene dodatne komponente, čini specifični vrijednosni profil mladih Hrvata (u kontekstu vrijednosti koje su obuhvaćene ovim istraživanjem).
On je rezultat kako socijalizacije s univerzalnim društvenim vrijednostima svojstvenim političkoj i kulturnoj zajednici u kojoj živimo, tako i snažnog te živog sociokulturnog nasljeđa.
U AUTORU:
U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu.
_________________________________
[1] Istraživanje je proveo Ipsos European Public Affairs u razdoblju od 25. rujna do 3. listopada 2024. Godine. Anketirano je 25.863 mladih putem računalno potpomognutog web anketiranja (CAWI), koristeći Ipsosove online panele i mrežu partnerskih organizacija. Podaci iz istraživanja ponderirani su prema poznatim omjerima populacije.
Prosjeci za EU27 ponderirani su prema veličini populacije mladih od 16 do 30 godina u svakoj državi članici EU-a. Veličina uzorka za Hrvatsku iznosila je 1003 ispitanika.
[2]Pitanje o društvenim vrijednostima u ovom istraživanju postavljeno je u formi pitanja s višestruko mogućim odgovorima. Konkretno, sudionici istraživanja trebali su izdvojiti tri za njih najvažnije društvene vrijednost.
Prednost ovakvog pristupa u odnosu na korištenje klasičnih multi-item ljestvica za mjerenje stavova, npr. Likertove ljestvice, je u tome što od ispitanika traži prioritizaciju umjesto izražavanja slaganja ili neslaganja sa svakom ponuđenom tvrdnjom. Dakle, ograničenje na tri odabira prisiljava sudionike da jasno rangiraju što im je zaista najvažnije jer ispitanici ne mogu “zaokružiti sve” vrijednosti koje zvuče pozitivno, već moraju napraviti kompromis (eng: trade-off).
[3] Na to smo ukazali i u članku Što Hrvatima znači kultura i postoji li pogreška u mjerenju u zadnjem valu Eurobarometra?
U uzvratnom susretu trećeg kola kvalifikacija za Europa ligu Rijeka je u Irskoj pobijedila Shelbourne…
Njemačka desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pretekla je konzervativce kancelara Friedricha Merza u najnovijoj…
Kad planina gori, svatko gasi svojim metalom. I dok se u novinarskim redakcijama od Beograda…
Komentiraj