Matica hrvatska optužila Maticu srpsku za bezočnu krađu i otimačinu

Matica hrvatska je Izjavom o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske reagirala na nedavno objavljivanje djela Marina Držića u ediciji Deset vekova srpske književnosti, ocijenivši to bezočnom krađom i otimačinom.

Matica hrvatska kao čuvarica i skrbnica za sveukupnu hrvatsku kulturu, ističe se u Izjavi, dužna je reagirati na ovu “bezočnu krađu/otimačinu”.

Napominju da bi bilo “lijepo i korisno čuti vijest da Matica srpska promiče hrvatsku književnost i objavljuje djela hrvatskih književnika” i smatraju da to u normalnim okolnostima ne bi trebalo biti nevjerojatno i neizvedivo.

Jer, ističu, prvi od ciljeva zacrtanih uspostavom matica u slavenskih naroda bio je upoznavanje svoje nacionalne kulture, a onda i kulture drugih naroda i sredina, što je određeno i prvim Pravilima Matice hrvatske i prvim statutom Matice srpske.

“Svjedoci smo megalomanskog projekta Matice srpske”

“No, već duže vrijeme svjedoci smo megalomanskog projekta Matice srpske pod nazivom ‘Deset vekova srpske književnosti’ u kojem su se našli stari hrvatski pisci koji su stvarali u Dubrovniku objedinjeni pod zajedničkim nazivnikom srpske književnosti. Povijest srpskog svojatanja hrvatske književne i kulturne baštine ponavlja se, na žalost, već dulje od dva stoljeća, od prvih tiskanih izdanja Vuka Karadžića, pa je stoga potrebno tu pojavu promotriti imajući u vidu tri razine”, ističe se u izjavi Matice hrvatske.

Riječ je o kulturološkoj, stručno-jezičnoj i političkoj razini prisvajanja hrvatske književnopovijesne baštine, a kada je riječ o kulturološkoj razini, Matica smatra da je objava djela najznačajnijih hrvatskih pisaca koji su djelovali u 16. i 17. stoljeću u Dubrovniku, pod zajedničkim nazivnikom ‘Deset vekova srpske književnosti’, trajni pokušaj srpske kulturne elite da sanira srpski književnopovijesni diskontinuitet.

Sa stručno-jezične razine, ističu, dubrovačka jezična praksa, kao i jezik književnih djela nastalih na tome području, ne mogu se poistovjetiti sa srpskim jezikom, nego je riječ o dijalektu hrvatskoga jezika, temeljenom na ijekavici i štokavštini uz sporadičnu nazočnost ikavizama, kojima se služe Hrvati, a rasprostranjen je od Pelješca do Prevlake na granici s Crnom Gorom.

“Iza prividnog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom”

Na političkoj razini, ističe se u izjavi, prisvajateljima nisu sami po sebi važni ni Gundulić ni Držić, čija su djela upravo otisnuta, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama.

“Iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem”, naglašavaju iz Matice, dodajući kako treba upozoriti i na “činjenicu da srpska kulturna elita u svojim povijesnim posezanjima nije uspjela uskladiti ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom”.

“Više puta je srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrijednosti koje je kulturna elita željela i još uvijek želi prisvojiti. Ta je spoznaja ostavljala u nama osjećaj nesigurnosti i nemira sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća i konačne pobjede nad srpskom vojskom i uspostave samostalne i slobodne države Hrvatske. Sada imamo svoju državu koja štiti i naše granice i naše materijalne i duhovne kulturne vrednote. I ova otimačina hrvatskih pisaca i njihovih djela, u izdanjima Matice srpske, apsurdna je pojava”, poručuju iz Matice.

Takav model krađe i prisvajanja tuđega, naglašava se u Izjavi, rasplinut će se jednog dana kao što se samoukinuo i netragom nestao serbokatolicizam 19. stoljeća u Dubrovniku, upravo stoga što u Srbiji nikada nije bilo prihvaćeno srpstvo bez pravoslavnog ekskluzivizma.

Na kraju izjave Matica ističe kako je bila dužna reagirati na tu “bezočnu krađu/otimačinu”. “Ali, to nam je i upozorenje da žurnije i sveobuhvatnije objavljujemo djela hrvatske književnosti, da ih promoviramo i uvijek iznova na njih podsjećamo, da ih približavamo našoj mladeži, uprizorujemo na pozornicama, da ih prevodimo na strane jezike i tako omogućimo i strancima da ih čitaju i otkrivaju njihovu dubinu, značenje i poruke. Istodobno da se veselimo kada pripadnici drugih naroda, pa i Srba, objavljuju djela hrvatskih književnika”, stoji u Izjavi koju potpisuju predsjedništvo Matice hrvatske i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.

R.I. /Hina/Foto: press