Mediteranski teološki susreti na Šetalištu maršala Tita u Lovranu

Pozdravnim govorima riječkog nadbiskupa Mate Uzinića i kardinala Blasea Cupicha u ponedjeljak, 13. srpnja, službeno su započeli Mediteranski teološki susreti u Domu pastoralnih susreta “Domus Laurana” u Lovranu  (Šetalište maršala Tita 124) koji su ove godine posvećeni temi „Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma“, objavila je Riječka nadbiskupija.

Kardinal Cupich i nadbiskup Uzinić su iz različitih perspektiva, ali istom porukom upozorili da je mir danas zahtjevniji nego ikada te da vjernici imaju odgovornost biti njegovi vjerodostojni svjedoci.

Skup, koji ima ekumenski i međureligijski karakter, okuplja studente teologije, profesore i predstavnike Katoličke Crkve, pravoslavnih Crkava i islamskih učilišta nastavljajući dijalošku tradiciju koja je posljednjih godina postala jedno od prepoznatljivih obilježja Riječke nadbiskupije.

U pozdravnom govoru nadbiskup Uzinić istaknuo je da ovogodišnja tema nije tek predmet teološkoga promišljanja, nego izazov koji traži osobno obraćenje i konkretno djelovanje. Govor je potpuno fokusiran na mirotvorstvo, dijalog, teološke teme i univerzalne moralne poruke, bez izravnog zadiranja u hrvatsku dnevnu politiku.

Priznao je kako o miru nije lako govoriti upravo zato što je riječ o idealu kojemu nitko ne može pristupiti s osjećajem da ga je potpuno ostvario.

Govoreći o prorokovanju mira „okruženom bukom rata“ upozorio je da su mirotvorci tijekom povijesti često bili ismijavani, proganjani pa i ubijani. Ipak, naglasio je kako vjernici ne mogu odustati od navještaja mira jer je on duboko upisan u Božji poziv čovjeku. Polazeći od biblijske poruke da će se „mirotvorci sinovima Božjim zvati“ riječki nadbiskup je istaknuo da autentično mirotvorstvo započinje unutarnjim mirom i pomirenjem s Bogom.

Kao primjer je naveo susret sv. Franje Asiškoga i sultana Al-Kamila tijekom Petoga križarskog rata. Istaknuo je da Franjo nije došao s oružjem, nego „oboružan vjerom“, spreman razgovarati s onim kojega je tadašnji svijet smatrao neprijateljem. Prema nadbiskupovim riječima upravo je sposobnost da se drugoga susretne bez mržnje i predrasuda jedno od najtežih, ali i najpotrebnijih obilježja kršćanskoga mirotvorstva. Govorio je o potrebi „nenaoružanoga mira u očima“ odnosno o spremnosti da se i u sukobima očuva poštovanje prema dostojanstvu druge osobe.

Središnji dio izlaganja nadbiskup Uzinić posvetio je razmišljanjima pape Lava XIV. iz enciklike Magnifica humanitas (Veličanstveno čovještvo) u kojoj Papa poziva na izgradnju „civilizacije ljubavi“ nasuprot „globalizaciji nemoći“. Podsjetio je kako mir nije moguć bez pravednosti te izdvojio pet smjernica koje Papa predlaže za izgradnju kulture mira: razoružati riječi, graditi mir u pravednosti, usvojiti pogled žrtava, njegovati zdrav realizam te oživjeti dijalog i multilateralizam.

Posebno je upozorio na odgovornost javnoga govora istaknuvši da verbalno nasilje, demoniziranje protivnika i govor mržnje postaju svojevrsno „kibernetsko bojno polje“. Zato je, rekao je, potrebno najprije „razoružati riječi“ kako bi bilo moguće razoružati i društvo.

Govoreći o žrtvama ratova naglasio je da one ne smiju ostati predmet političkih nadmetanja ili ideoloških interpretacija, nego trebaju postati polazište svakoga promišljanja o miru. Citirajući papu Lava XIV. upozorio je da se pred bombardiranjem civila, napadima na bolnice i stradanjem djece ne može ostati neutralan.

U završnom dijelu govora posebno je upozorio na opasnost manihejskog pogleda na svijet koji ljude dijeli na potpuno dobre i potpuno zle. Takva logika, rekao je, nije spojiva s Evanđeljem koje poziva na dijalog, slušanje i izgradnju međusobnoga povjerenja.

Sudionicima se obratio i kardinal Blase Cupich zahvalivši nadbiskupu Uziniću na organizaciji susreta koji, kako je rekao, predstavljaju dragocjen prostor susreta i nade.

Podsjetio je na riječi pape Lava XIV. iz govora diplomatskom zboru početkom 2026. da je „rat ponovno u modi“. Prema njegovu tumačenju ta rečenica pokazuje kako rat više nije posljednje sredstvo obrane, nego sve češće postaje politički izbor koji se unaprijed opravdava. Kardinal Cupich smatra da je zbog toga tradicionalna teorija pravednoga rata izgubila svoju izvornu funkciju ograničavanja nasilja te se nerijetko pretvara u sredstvo njegova opravdavanja.

Posebno se obratio mladim sudionicima skupa izrazivši nadu da će upravo njihova generacija odbiti prihvatiti rat kao normalan način rješavanja sukoba.

Prisjetio se razgovora sa starijim Nijemcem kojega je upoznao osamdesetih godina prošloga stoljeća. Na njegovu primjedbu kako se Njemačka izvanredno oporavila nakon Drugoga svjetskog rata, sugovornik je odgovorio da je riječ o prvih pedeset godina mira u njemačkoj povijesti te dodao da upravo mir omogućuje razvoj društva.

„Rat može uništiti pedeset godina mira u jednom trenutku, ali za izgradnju mira potrebno je mnogo vremena i strpljenja“, poručio je kardinal pozvavši mlade da svijet probude iz „amnezije o cijeni rata“ i svojim životom pokažu da ne žele živjeti u vremenu u kojem će rat ponovno postati društveno prihvatljiv.

Ovogodišnji Mediteranski teološki susreti nastavit će se do subote, 18. srpnja, predavanjima, raspravama i susretima sudionika različitih kršćanskih Crkava i islamske zajednice, objavila je Riječka nadbiskupija.

Mediteranski teološki susreti ove se godine održavaju po četvrti put, organizator je Riječka nadbiskupija, a prethodne tri godine bili su organizirani u Dubrovniku pod nazivom Ljetna škola teologije Dubrovačkog teološkog kruga. Tijekom godina Susreti su izrasli u jedno od najznačajnijih mjesta susreta mladih teologa, profesora te predstavnika različitih kršćanskih Crkava i drugih religijskih zajednica.

Na ovogodišnjem programu sudjeluje 41 teolog i student teologije te šest predavača iz inozemstva, koji će tijekom tjedna kroz predavanja, radionice i rasprave promišljati o miru, nenasilju, odgovornosti i ulozi religija u suvremenom svijetu.

Ika/Foto: Helana Anušić