Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervjuu Emiru Kusturici, koji je je predstavljen kao srpskom redatelj, a razgovor cijelosti objavljen na platformama Kremlja snimljen je za dokumentarni film Naše krštenje. Poglavar, posvećen 80. rođendanu patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve.
Putin je tijekom intervjua govorio o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i ulozi pravoslavlja u suvremenoj Rusiji. Pozvao je ukrajinske vojnike da prijeđu na rusku stranu, poručivši im da je to “prava strana povijesti”.
“Što se tiče ukrajinskih vojnika, ne želim reći da bi se trebali predati jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Uostalom, oni se bore, nastavljaju se boriti”, rekao je Putin odgovarajući na Kusturičino pitanje o odnosima Rusa i Ukrajinaca.
“Želio bih im poručiti da prijeđu na našu stranu jer je to naša zajednička strana, i prava strana povijesti”, nastavio je ruski predsjednik, ponovno iznoseći tvrdnju da bi Rusi i Ukrajinci trebali težiti zajedništvu.
Pritom je naglasio da ne zagovara nužno ponovno ujedinjenje Rusije i Ukrajine u jedinstvenu državu. Kazao je da pod zajedništvom ponajprije podrazumijeva suradnju dvaju naroda i zajedničko djelovanje radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva.
Ruski predsjednik optužio je zapadne države da podupiru Ukrajinu prvenstveno zbog vlastitih interesa. Prema njegovim riječima, cilj takve politike nije pomoć Ukrajincima, nego slabljenje Rusije i razdvajanje naroda koje smatra povijesno povezanima.
Putin je pritom spomenuo starorimsko načelo “podijeli pa vladaj”, ustvrdivši da se slična politika stoljećima primjenjuje protiv Rusije. Kao primjere naveo je Napoleonovu invaziju te Prvi i Drugi svjetski rat.
Prema njegovu tumačenju, zapadne zemlje nastoje oslabiti Rusiju, učiniti je poslušnijom i podrediti vlastitim interesima. Iste motive pripisao je državama koje danas vojno i financijski podupiru Ukrajinu.
Putin je ustvrdio da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza izgubila velik dio industrijske snage i stanovništva. Odgovornost za takav razvoj događaja pripisao je ukrajinskom političkom vodstvu, koje je opisao kao nacionalističko.
Također je tvrdio da ukrajinsko gospodarstvo nije propalo zbog ruskih raketnih napada, nego zbog procesa i političkih odluka koje su prethodile invaziji. Pritom nije govorio o razmjerima razaranja koje je ruska vojska prouzročila od početka opsežne invazije 2022. godine.
“Patrioti vole svoju zemlju, dok nacionalisti mrze druge narode”, rekao je Putin, tvrdeći da su Ukrajinom upravljali nacionalisti, a ne domoljubi. Ponovno je pozvao Ukrajince da razmišljaju o zajedničkoj budućnosti s Rusijom.
Velik dio razgovora bio je posvećen pravoslavlju i ulozi Rusije u suvremenom svijetu. Kusturica je upitao Putina može li ruska civilizacija postati svojevrsna arka koja će zaštititi kršćane i tradicionalne vrijednosti od promjena koje se događaju u zapadnim društvima.
“Može. Apsolutno”, odgovorio je Putin.
Objasnio je da Rusija, prema njegovu mišljenju, može pružiti utočište ljudima koji žele očuvati tradicionalne vjerske i obiteljske vrijednosti, uključujući i doseljenike iz europskih zemalja.
U tom je kontekstu spomenuo ideju Moskve kao Trećeg Rima, prema kojoj je ruska prijestolnica nasljednica Rima i Konstantinopola kao središta kršćanstva. Naglasio je da Rusija ne želi štititi isključivo pravoslavne kršćane.
M.M. /Foto: kremlj
Državni inspektorat iz predostrožnosti je opozvao proizvod "Panceta kockice VP", u pakiranju od 0,55 kilograma,…
Nedavno je u Zagrebu predstavljen leksikon 100 znamenitih Srba u Hrvatskoj u izdanju Srpskog narodnog…
Povjesničarka i autorica brojnih radova o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća dr. sc. Blanka Matković oglasila…
Komentiraj