Dana 13. travnja 2026., Gruntovnica Bleiburg je, temeljem izvršnog rješenja Općinskog suda u Bleiburgu od 31. ožujka 2026., upisala zemljište na Bleiburškom polju kao vlasništvo Počasnog bleiburškog voda (PBV).
Iz PBV‑a su objavili preslik sudskog rješenja kojim je odluka postala pravomoćna, potvrđujući da je vlasništvo službeno evidentirano u zemljišnim knjigama.
Rješenje sadrži oznaku ZZ 136/2023, a potpisala ga je ADR Regina Altm Klater, diplomirani pravni referent pri Bezirksgericht Bleiburg. U dokumentu se navodi da je odobren upis vlasničkog prava za nekretninu u EZ 234 KG 76921 Unterloibach, s nositeljem vlasništva Pačasni bleiburbaki vod, ZVR 851195741, sa sjedištem u Klagenfurtu.
Odluka je donesena na temelju Usporedne isprave od 12. ožujka 2024.; Rješenja o nasljeđivanju od 2. prosinca 2022.; Potvrde Porezne uprave od 26. siječnja 2026. i Sudskog rješenja od 29. travnja 2024.
Ovaj upis rezultat je višegodišnjeg sudsko‑građanskog postupka u kojem je Zemaljski sud u Klagenfurtu donio pravomoćnu presudu kojom je zemljište vraćeno PBV‑u u stopostotno vlasništvo.
U postupku su korištene i ranije donesene isprave, uključujući rješenje o nasljeđivanju iz 2022., usporednu ispravu iz 2024. te poreznu potvrdu iz 2026.
Počasni bleiburški vod je u rujnu 2024. objavio da u Austriji sudjeluje u tri odvojena postupka: sudsko‑građanskom, sudsko‑upravnom i sudsko‑ustavnom.
“Prvi se vodio oko vlasništva nad zemljištem na Bleiburškom polju – koje je u međuvremenu pravomoćnom presudom Zemaljskog suda u Klagenfurtu zemljište na Bleiburškom polju vraćeno je Počasnom bleibuškom vodu u sto postotno vlasništvo.
Drugi postupak u prvostupanjskom stupnju smo izgubili, jer je Pokrajinski upravni sud u Klagenfurtu odbio žalbu na odluku Poglavarstva kotara Völkermarkt o uklanjanju hrvatske verzije teksta i hrvatskog povijenog grba s prvim bijelim poljem sa spomenika na Bleiburškom polju.
U presudi se na više mjesta navodi da se hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem ne može generalno kriminalizirati, nego da su njegova uporaba i javno isticanje općenito legalni – osim u kontekstu Waffen SS jedinice „Handžar divizije“ čiji su pripadnici na uniformama (lijevom rukavu) imali taj grb.
Da bi obrazložio odbijanje naše žalbe, sud je povezao spomenik na Bleiburškom polju s Handžar divizijom te potvrdio odluku Kotarskog poglavarstva Völkermarkt o zabrani isticanja hrvatskog povijesnog grba s prvim bijelim poljem na bleiburškom spomeniku.
U presudi se na tri mjesta napominje da hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem općenito nije sporan jer se legitimno koristio do Drugog svjetskog rata tako za vrijeme komunističke Jugoslavije pa i u Republici Hrvatskoj do današnjih dana.
Odvjetnik PBV-a Andreas Horacek uložio je zahtjev Saveznom upravnom sudu Austrije za izvanrednom revizijom te presude, u kojem je među ostalim naveo da bi prema toj logici u Austriji trebalo zabraniti državne grbove i zastave Njemačke, Francuske, Španjolske, Norveške, Finske itd., koji su se nalazili na uniformama raznih jedinica Waffen-SS-a.
Počasni bleiburški vod, objavili su tada, priprema tužbu Saveznom ustavnom sudu Austrije kojom će zatražiti poništenje Rezolucije austrijskog Parlamenta u kojoj se predlaže zabrana Središnje komemoracije za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda na Bleiburškom polju.
U obrazloženju Rezolucije se tvrdi da se zapravo ne radi o komemoraciji nego o “ultranacionalističkom i neofašističkom skupu”, premda se ista održavala pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u suorganizaciji u liturgijskom dijelu s Hrvatskom biskupskom konferencijom”, objavili su tada iz PBV-a.
M.M: /Foto: pxll
Potkraj travnja u Dubrovnik stiže 12. izdanje Dana hrvatskog pršuta. Nije to samo degustacija, to…
Svinjski kotleti predstavljaju poseban izazov za svakog domaćeg kuhara jer se vrlo brzo isuše, ali…
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u Rijeci se sastao sa predsjednicom Slovenije Natašom Pirc Musar. U…
Komentiraj